Hrvatski povrćari na udaru suše, uvoza i zabrane pesticida, a ni od navodnjavanja ništa?

U vremenima kada klimatske neprilike sve više diktiraju bavljenje poljoprivredom, posebno povrćarstvom, koje ima sve manje prostora za uporabu pesticida, sustavi navodnjavanja pokazuju se kao jedino rješenje za sve oni koji se bave ovom granom gospodarstva i od nje žive. No, hrvatska poljoprivreda ima samo 2,5 posto navodnjavanih obradivih površina, iako se prema vodenom potencijalu brojnih rijeka i jezera, nalazi među pet vodećih europskih zemalja.

"Već je mjesec dana bez kiše, a nijedna vrsta povrća ne podnosi visoke temperature. Dakle, priroda i aktualne klimatske promjene nas uče da moramo biti spremni za nove uvjete poslovanja, ali i kako imati bolje prinose u sve težim uvjetima privređivanja u našoj tvornici pod otvorenim nebom", kaže nam predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP) Vjekoslav Budanec, kojeg smo zatekli u polju, jer je sezona povrća u punom jeku.

Zabrana insekticida ide u prilog Zelenog plana
Prema njegovim riječima, pravi razmjeri ove prirodne katastrofe, što je drugi veliki udarac domaćim proizvođačima povrća u samo godinu i pol dana, koji su imali velikih problema i zbog otežanog poslovanja u pandemiji Covida-19, vidjet će se kada počne berba. Primjerice, grah je golema suša, a koja se učestalo ponavlja već nekoliko godina, zahvatila u vrijeme njegova cvjetanja. K tome, tržište koje 50 posto čini domaća proizvodnja, trenutno je zasićeno pa su i cijene krastavaca, paprike ili tikvica, niske, kaže on.

S druge strane, i sve veća zabrana čitave lepeze pesticida u zaštiti bilja, u prvom redu insekticida zbog zaštite pčelinjih zajednica, stvara dodatne probleme domaćim uzgajivačima. "Štetnika ima puno, a snalazimo se kako znamo i umijemo jer je komplicirano sadašnje stanje prilagodbe, odnosno prijelazno dvogodišnje razdoblje na novi Zeleni plan EU-a, koji stupa na snagu 2023. godine, a koji je svakako budućnost europske poljoprivrede, pa tako i proizvodnje povrća", ističe Budanec.

Sustavno navodnjavanje tek na nekoliko lokacija
Na naš upit kako prozvođači povrća stoje što se tiče navodnjavanja, kaže da ono postoji na samo nekoliko lokacija u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, a da se ostali snalaze natapanjem iz arteških bunara ili ribnjaka. "No, nema sustavnog navodnjavanja kod nas, posebno krumpira, iako se u Italiji ili Mađarskoj, već navodnjavaju i ratarske kulture", upozorava on.