Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2008

Hrvatski turizam dosegao je svoj plafon

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Luka Filipović  

Hrvatski turizam dosegao je svoj plafon

No stare boljke – nedostatak kvalitetnog smještaja, niska profitabilnost, visoke cijene, nedostatak sadržaja – hrvatsku turističku industriju i dalje čine nekonkurentnom na svjetskom tržištu i ranjivu na krizu koja će, potaknuta financijskim krahom u SAD-u, pogoditi globalni turizam.

Svi koji rade u turizmu slažu se da ovogodišnja turistička sezona može dobiti prolaznu ocjenu. Naravno da u tome prednjače Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica, dok sa nešto manje zadovoljstva progovaraju veliki hotelijeri. Oni u prvi plan guraju zaradu koja je, ističu, dovoljna tek za preživljavanje.

Porast troškova energije, hrane, radne snage, skriveni nameti te nepovoljan tečaj kune prema euru doveli su do općeg rasta troškova. Ionako niska profitabilnost, tek oko jedan posto na uloženi kapital, još više je srozana. U takvim uvjetima, žale se hotelijeri, velik je rizik ulaziti u nove investicije, pogotovo dok rastu bankarske kamate.

ISTRA NEMA NIJEDAN HOTEL S PET ZVJEZDICA
Nove investicije, u hotele s četiri i pet zvjezdica, nužne su hrvatskom turizmu kako bi napravio kvalitativni iskorak. Trenutan raspored smještajnih kapaciteta je još uvijek nepovoljan. Najveći broj kreveta je u privatnom smještaju i kampovima, a tek onda slijede hoteli, od kojih je većina s tri zvjezdice. Hrvatska trenutno ima samo 16 hotela s pet zvjezdica, od kojih su tri u Zagrebu, a osam u Dubrovniku. Istra, jedna od naših najjačih turističkih županija, još uvijek nema nijedan hotel najviše kategorije!

'Samo u hotele ove godine je uloženo 5,5 milijardi kuna i očekujemo da će to iduće godine znatno podignuti kvalitetu smještaja. Istina je da bez vrhunskih hotela teško možemo očekivati i rast broja platežno imućnijih gostiju. Jedan od prioriteta ove vlade je rješavanje pitanja turističkog zemljišta. Jasno nam je da je to dosad, između ostalog, kočilo investitore', rekao je za tportal ministar turizma Damir Bajs.

Upravo neriješeno pitanje zemlje i niska profitabilnost hrvatske turističke industrije označeni su kao glavni krivci za to što se na našoj obali još uvijek nisu pojavili veliki svjetski hotelski brandovi, poput Ritz Carltona, J. W. Marriotta ili Grand Hyatta. Oni bi zasigurno pomogli u pozicioniranju i konkurentnosti hrvatskog turizma, ali imaju nezgodnu osobinu da sami diktiraju uvjete kad, gdje i koliko će graditi.

'Otvoreni smo za sve investitore, a neka svjetska imena su se pojavila i kod nas (Hilton i Le Meridien, op. a.). Ali mi ne možemo slijediti primjer jedne Španjolske ili Turske. Ne možemo dopustiti betonizaciju obale. Moramo njegovati naše posebnosti, u kojima je moguć suživot hotela i destinacije', istaknuo je Bajs.

NAŠA KONKURENCIJA SU CRNA GORA I ALBANIJA
Hrvatski turizam u ovakvom obliku dostigao je svoj limit. Dosad smo prvenstveno živjeli od gostiju iz susjednih zemalja - Austrije, Slovenije, Češke, Italije - koji su na hrvatski Jadran dolazili uglavnom zbog navike i blizine. Pojavom novih jeftinijih turističkih destinacija, poput Bugarske, Rumunjske i Crne Gore, situacija se zakomplicirala.

Vidljivo je to zadnjih nekoliko godina, a i ove sezone došlo je do pada broja gostiju s tradicionalnih tržišta. Manji je broj Nijemaca, Talijana i Čeha. Naravno, svoju zaslugu za njihov nedolazak ima i teška gospodarska situacija. Nastalu rupu donekle su popravili gosti iz Skandinavije, Nizozemci, Rusi, ali pitanje je hoće li oni doći i iduće godine.

'Teško. Imate primjer Francuza. Hrvatska je bila novost na tržištu i zahvaljujući određenom sentimentu preko našeg partnera turoperatora došao je znatan broj francuskih gostiju. Broj koji se godinu kasnije u potpunosti istopio. Hrvatska nije ispunila njihova očekivanja što se tiče odnosa cijene i kvalitete usluge. Danas od tih istih Francuza imamo upite za Crnu Goru i, sve više, Albaniju. To je naša konkurencija', rekao je Marko Vojković, predsjednik uprave Adriatica.neta, najveće hrvatske turističke agencije.

DUBROVNIK NIJE ELITNA DESTINACIJA
Iduća godina za hrvatski turizam bit će izuzetno teška. Svjestan je toga i ministar Bajs, ali ipak optimistično za 2009. najavljuje dva do tri posto veći broj dolazaka i rast prihoda na 7,3 milijarde eura. Stručnjaci upozoravaju da će gospodarska kriza i inflacija najviše pogoditi upravo one slojeve stanovništva koji čine većinu hrvatskih gostiju – sa slabijom platežnom moći. Viša kategorija turista neće toliko osjetiti udar na svoj džep, ali za takve mi ionako nemamo što ponuditi.

'Mi nemamo elitnog turizma. Dubrovnik, ako je suditi po popratnim sadržajima, nemamo pravo zvati elitnom destinacijom. To je jedna klasična budget destinacija sa skupim hotelima. Ostatak ponude nema veze s turizmom visoke kategorije. Hrvatska kao destinacija ne postoji na globalnim turističkim kartama i to se ne može na brzinu promijeniti. Osobito u vrijeme kad investitori i nisu baš raspoloženi za rizik', istaknuo je Vojković.

Situaciju bi donekle trebala popraviti dva izuzetno bitna dokumenta – dubinska analiza turizma i strategija razvoja – najavljena za iduću godinu. Najvažnija hrvatska gospodarska grana tako bi napokon dobila odgovore na pitanje gdje je u odnosu na konkurente i koji joj je cilj. Samo, zbog čega je na te odgovore trebalo čekati skoro 20 godina?


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatske kompanije najbrže rasle u regiji, ali sav uzlet nose dva imena

19.11.2026.

Slovenija s gotovo upola manje stanovnika ima jednak broj kompanija na regionalnoj ljestvici, ali veće ukupne prihode i dobit

Vodnjan postaje raj za ljubitelje palačinki: Dva dana slastica, zabave i koncerata

17.11.2026.

Vodnjan će 28. i 29. studenoga biti domaćin Festivala palačinki, dvodnevnog događanja koje donosi bogatu gastronomsku ponudu, zabavni program za sve generacije i večernje koncerte. Posjetitelje očekuju slatke i slane palačinke, dječje predstave, natjecanj

Mali iznajmljivači traže kontinuitet obiteljskog smještaja

16.11.2026.

Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače - SMOi u ponedjeljak je vezano uz proces donošenja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti izvijestila da ne traži umirujuće izjave ministra vezane uz rekategorizaciju, nego zaštitu pravne sigurnosti i kontinuiteta

Novi Zakon o ugostiteljstvu: Više nadzora, obveza i reda; iznajmljivači strahuju

15.11.2026.

Obvezna rekategorizacija apartmana svakih deset godina, registracijski brojevi za iznajmljivanje putem internetskih platformi, stroži inspekcijski nadzor i veće kazne za ilegalno poslovanje - neke su od promjena koje predviđa konačni prijedlog novog Zakon

U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

13.11.2026.

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk