Hrvatski turizam više ne može računati na klimu kakvu poznajemo: Vrućine, suše i manjak vode mijenjaju sezonu

Klimatske promjene i njihove posljedice ozbiljno utječu na svjetski turizam. Putovanja se otkazuju zbog poplava i sve češćih požara, toplinski valovi “tjeraju” na odmor izvan glavne sezone, skijališta gube milijune zbog sve manje snijega na padinama...

Pritom je Mediteran jedna od najosjetljivijih regija, a samim time ni Hrvatske nije pošteđena promjena u turizmu, što potvrđuju i recentna istraživanja, a u kojima su sudjelovali znanstvenici s Instituta za turizam u Zagrebu i Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Nestabilnost i nepredvidljivost
Dr. sc. Izidora Marković Vukadin, viša znanstvena suradnica zagrebačkog Instituta za turizam, već duže vrijeme fokus svojih istraživanja stavlja upravo na utjecaj klimatskih promjena na hrvatske turističke destinacije. Kaže kako je prilikom analize važno razlikovati kratkoročne vremenske prilike od dugoročnih klimatskih promjena, no trendovi koje prati pokazuju da se klimatski uvjeti mijenjaju, a s njima se postupno mijenjaju i uvjeti za odvijanje turizma.

- Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije sve je veća vjerojatnost da će 2027., zbog kombiniranog djelovanja klimatskih promjena i pojave El Niña, biti jedna od najtoplijih godina dosad zabilježenih. To potvrđuju i naše analize dugogodišnjih nizova meteoroloških podataka DHMZ-a za razdoblje 1961. - 2023. za četiri reprezentativna područja - Varaždin, Ličko Lešće te Rijeku i Mali Lošinj. Kod temperature zraka svagdje je vidljiv jasan i statistički značajan rastući trend, koji se posebno izoštrava krajem 1980-ih godina, a što povezujemo s ubrzanim porastom koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Kod oborina takav jednoznačan trend nije zabilježen, već su umjesto njega prisutne izražene višegodišnje oscilacije, što dodatno otežava planiranje jer znači da se ne radi samo o postupnom “zagrijavanju”, nego i o sve nestabilnijem i nepredvidljivijem rasporedu padalina - navela je dr. sc. Marković Vukadin.

Pritom je istaknula i da je hrvatski turizam posebno osjetljiv jer je izrazito koncentriran na ljetne mjesece i obalni prostor. Sve češći i intenzivniji toplinski valovi te povezane posljedice poput sušnih razdoblja, pritiska na vodne resurse, požara, ali i ekstremnih oborina, utječu i na same destinacije i na iskustvo turista. Klimatske promjene, ističe, stoga više nisu samo pitanje budućnosti, one su već trebale postati dio svakodnevnog upravljanja turističkim destinacijama.