Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2025

Hrvatskim proizvođačima prijete jeftina uvozna jaja, ali domaća su i dalje tražena: “Kad su domaća, su domaća”

Izvor: n1info.hr · Autor: Borna Šmer  

Hrvatskim proizvođačima prijete jeftina uvozna jaja, ali domaća su i dalje tražena: “Kad su domaća, su domaća”

“Hrana je poskupila za 200%, a ja ne mogu jaja kao proizvod poskupiti za 200%. Dakle, poskupiš za 5% i onda sve što je dalje je manje isplatljivo. Kad sam počeo onda je vreća od 25 kg hrane bila 65 kuna, a sad je ta ista vreća 16 eura”, govori Alen Polić, vlasnik OPG-a.

Ovaj se posao, priznaje, sve manje se isplati.

Uz cijene stočne hrane koje su višestruko rasle zbog nedostatne proizvodnje ječma, kukuruza i pšenice, hrvatskim proizvođačima prijete jeftina uvozna jaja iz Ukrajine i drugih zemalja.

“Taj uvoz nema toliko utjecaj na nas izravan, međutim ima neizravan utjecaj kada pada cijena jaja iz podnog ili kaveznog uzgoja. Normalno da onda se očekuje pad ovih jaja koje mi radimo, a to su jaja iz slobodnog uzgoja”, govori Zdenko Podolar, Agro-klaster.

Domaća jaja se i dalje traže
Hrvatska je lani uvezla oko 15.000 tona konzumnih i rasplodnih jaja. To je povećanje od 70 posto, a vrijednost uvoza bila je oko 35 milijuna eura. No, domaća se jaja i dalje traže i kupuju, pogotovo pred Uskrs.

“Voljela bih da su domaća, ali tko to zna više”, govori sugovornica.

“Kad su domaća, su domaća. A daleko, daleko drukčije ovo po centrima i po svemu”, dodaje druga.

Nakon rasta, cijena ovog proizvoda u Hrvatskoj se stabilizirala, a i intervencijom Vlade, jajima razreda M iz kaveznog uzgoja ograničena je cijena.

“Cijena je jednaka već godinama, ništa se nije promijenilo. Kupuju domaća, gledaju da su domaća, vole ta jaja i prodaju se”, kaže Alenka, prodavačica.

Država, ali i Europska unija trebale bi zaštititi domaću proizvodnju, smatraju proizvođači. Konkurirati jeftinom uvozu je gotovo nemoguće te bi ga trebalo dodatno ograničiti ili smanjiti kvote nakon koji se pristupa carinjenju ukrajinskih jaja.

“Neke europske države itekako štite svoju proizvodnju. Dakle, troše ono što proizvode, a tek kad potroše svoju proizvodnju onda posežu za za uvozom. Trebalo bi osigurati prodaju našoj proizvodnji, a bilo bi mjesta i za uvoz”, dodao je Zdenko Podolar.

Pitanja koje muče hrvatske proizvođače uputili smo i Ministarstvu poljoprivrede, ali odgovore još nismo dobili.


Komentari članka

Vezani članci

Zdravko Jagušt: Više mi se isplati kupiti gotovu smjesu iz Austrije nego sijati svoj kukuruz

29.05.2026.

Peradari se posljednjih 15-ak godina trebaju ubrzano prilagođavati potražnji na tržištu. Nekad su se bijeli tovni pilići najviše tražili, no kupac danas traži gotovu robu, nesilicu pred pronesak. Zdravko Jagušt, zagorski je proizvođač peradi.

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Peradari se bore protiv salmoneloze

11.05.2026.

Salmonela postaje sve veći problem u hrvatskom peradarstvu i stoga je u suzbijanju te bakterije neophodna suradnja peradara sa znanstvenicima, stručnjacima i nadležnim institucijama, istaknuto je na Peradarskim danima 2026., međunarodnom znanstveno-stručn

Domaća ili australska? Janjetina pod pritiskom bescarinskog uvoza

07.04.2026.

Europska unija i Australija nedavno su zaključile povijesni sporazum o slobodnoj trgovini kojim se znatno smanjuju carine. Tako u hrvatske trgovine stiže australsko meso po povoljnijim cijenama.

Ukrajinski peradarski gigant širi proizvodnju: Nova farma vrijedna 15 milijuna eura

16.03.2026.

Averestra Group je početkom ožujka otvorila 20 novih modernih peradarnika, čija je izgradnja koštala oko 15 milijuna eura. Kompleks predstavlja prvi korak u širem investicijskom ciklusu

Tag cloud

  1. 2862 članka imaju tag turizam
  2. 1501 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2713 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1398 članka imaju tag ict
  6. 2005 članka imaju tag financije
  7. 1571 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1345 članka imaju tag industrija
  12. 1251 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1080 članka imaju tag menadžment
  15. 695 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 690 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 793 članka imaju tag maloprodaja
  21. 362 članka imaju tag kompanije
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 965 članka imaju tag kriza
  29. 537 članka imaju tag porezi
  30. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 437 članka imaju tag osijek
  32. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  33. 529 članka imaju tag obrazovanje
  34. 364 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  35. 452 članka imaju tag start up
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk