Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Ruj 2009

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji!

Hrvatsku su poljoprivredu uništili državni poticaji, odnosno loša poljoprivredna politika, koja je seljake naučila da ne moraju raditi, nego da samo čekaju poticaje. Velika je krivnja za takvo stanje i na samim seljacima, koji su kao grlom u jagode ulazili u megalomanske projekte i kredite te se sada ne snalaze i propadaju, kaže Stanislav Senkić, koji zajedno sa svojim zetom, Ivanom Nemetom, vodi obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Svetom Đurđu nedaleko od Donjeg Miholjca. Bave se, za sada vrlo uspješno, tovom svinja za poznatog kupca i obrađuju 50 hektara vlastite zemlje.

Nema života na čistom ratarenju
Senkić napominje da je ova godina za hrvatski agrar u cjelini jedna od najtežih od kako se aktivno bavi poljoprivredom, što je već oko 30 godina.
- Smatram da je dosadašnja poljoprivredna politika vođena u krivom smjeru. Htjelo se, naime, nabrzinu od hrvatskog seljaka napraviti američkog farmera, a da je hrvatski seljak ostao hrvatski seljak, da kao, primjerice, austrijski obrađuje 18 - 20 hektara poljoprivrednog zemljišta i drži do 40 grla stoke, odnosno da se bavi i ratarskom i stočarskom proizvodnjom, do ovoga sigurno ne bi došlo. Ovako je stočarska proizvodnja u Hrvatskoj uništena jer su mnogi željeli i još uvijek žele živjeti isključivo na čistom ratarenju, što nije moguće. To mogu američki i australski farmeri, a ne hrvatski seljaci - kaže Senkić. Napominje kako, nažalost, ne vidi izlaz iz ovakvog stanja hrvatskog agrara, dapače smatra kako je ovo početak kraja hrvatskog seljaštva, koje će dokrajčiti Europska unija sa svojom papirologijom i poljoprivrednim proizvodima koje će plasirati. Senkić kaže da je stanje trenutačno najteže u mljekarstvu, a smatra da slično čeka i hrvatske svinjogojce.

Senkić i Nemet trenutačno su jedni od rijetkih poljoprivrednika koji još uvijek, kako kažu, nemaju razloga za kuknjavu, jer od poljoprivrede dobro žive, čak i u ovo vrijeme recesije. Priča još više dobiva na težini jer se bave proizvodnjom svinja, koja je, po mnogima, u Hrvatskoj pred potpunim slomom, a dodatna je zanimljivost, kako smo čuli prigodom posjeta njihovom imanju, što je Senkićev zet Ivan Nemet gradsko dijete i prije se nikad nije bavio poljoprivredom.

Bolje u svome nego u tuđem
- Živio sam s roditeljima koji su oboje radili u državnoj službi u Donjem Miholjcu. I sam sam radio u državnoj službi na carinskom terminalu, potom u tvrtki koja se bavila postavljanjem satelitskih antena, a radio sam i u Trogiru. Međutim, moram reći da mi je ovaj posao bolji i zanimljiviji a smatram i da je bolje i ugodnije raditi u svom nego u tuđem domu - kaže Nemet.

A na imanju Senkićevih pazi se i da svinje imaju udoban život, tako im cijeli dan u svinjcu svira ozbiljna glazba, koja ih, kako nam kažu, oslobađa stresa, svinje su zdravije i daju kvalitetnije meso. Njihovo se obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo sastoji od nove farme svinja, sagrađene 2006. godine, premda Senkić kaže da više voli reći - od malo većeg svinjca, jer se ne smatra farmerom, nego hrvatskim seljakom.
- Ukupna vrijednost investicije nije pretjerano velika, iznosila je oko 300.000 kuna, pri čemu smo iskoristili mogućnost povrata 25 posto cjelokupnog iznosa prema modelu kapitalnih ulaganja. Riječ je zapravo o gradnji tovilišta na duboku stelju, što zahtijeva puno više rada.

Poticaji, ako dođu - dobro dođu
Dio farme u kojem držimo krmače sagradili smo još 2002. vlastitim sredstvima, kaže Senkić i napominje da obiteljsko gospodarstvo ne misle više širiti, jedino ga planiraju stalno modernizirati. Obojica, i Senkić i Nemet, naglašavaju da, za razliku od mnogih, o poticajima ne razmišljaju. - Mi se ne bavimo poljoprivredom radi poticaja, mi se isključivo brinemo kako svoju proizvodnju unaprijediti. U sustavu smo PDV-a, plaćamo sve obveze uredno, imamo i za svoje plaće, i za repromaterijal. Pripremili smo se za jesensku sjetvu, mineralno gnojivo smo, primjerice, platili kešom, a poticaji, ako dođu, dobro dođu - kažu Senkić i Nemet, uz napomenu da ove jeseni misle posijati oko 10 ha ječma i 14-15 hektara pšenice, međutim zbog izrazite suše u polju još ništa ne mogu raditi.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk