Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Ruj 2025

HUP upozorava: Novi prag od 15.000 eura u javnoj nabavi guši poduzetnike. Jedan od najstrožih zakona u EU?

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Hina/Portal GS  

HUP upozorava: Novi prag od 15.000 eura u javnoj nabavi guši poduzetnike. Jedan od najstrožih zakona u EU?

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava kako prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi, kojim je predložena obveza objave svih nabava iznad 15.000 eura, predstavlja ozbiljnu moguću štetu za domaće gospodarstvo, te veliko administrativno i financijsko opterećenje.

Poslodavci navode da bi takav prag bio jedan od najstrožih u Europskoj uniji.

Dok EU, stoji u priopćenju HUP-a, propisuje pragove od 221.000 eura za robu i usluge te više od pet milijuna eura za radove, Hrvatska bi ovim prijedlogom postala iznimka, s pravilima gotovo deset puta strožima od europske prakse.

"Umjesto većeg povjerenja i transparentnosti, ovim bi se izmjenama postigao suprotan učinak, a to su rast birokracije, usporavanje sustava i dodatni troškovi, osobito za mala i srednja poduzeća. Na godišnjoj razini, prema trenutno dostupnim podacima, naručitelji su proveli više od 69.200 jednostavnih nabava, od čega je više od 13.270 nabava s vrijednošću preko 15.000 eura.

U HUP-u ukazuju na primjere iz drugih članica EU-a koji pokazuju da se pragovi za jednostavne nabave postavljaju višestruko više - u Sloveniji do 40.000 eura za robu i usluge te do 80.000 eura za radove, a u Austriji do 143.000 eura.

"Činjenica da značajan broj članica EU-a ima pragove barem dvostruko ili trostruko više od 15.000 eura, jasno pokazuje kako se predloženo rješenje u Hrvatskoj ne može smatrati usklađenim s najboljom EU-ovom praksom. Uvođenje obveze javne objave za sve postupke jednostavne nabave vrijednosti iznad 15.000 eura ne samo da narušava načelo proporcionalnosti, nego i hrvatske naručitelje i ponuditelje ponovno stavlja u podređeni položaj naspram kolega u ostatku EU", smatra HUP.

Upozorava da Hrvatska već sada ima jedan od najtransparentnijih sustava javne nabave u EU-u te da nema opravdanja za dodatno administrativno opterećenje.

Poslodavci smatraju da se transparentnost i odgovornost mogu jačati na puno učinkovitiji način - kroz digitalne alate za e-naručivanje, otvorene registre ugovora te kroz revizijske i nadzorne mehanizme koji uzorkovanjem provjeravaju rizike kod manjih nabava.

Uvođenje praga od 15.000 eura značilo bi da škole, bolnice i druge javne ustanove umjesto brze nabave osnovnih potrepština moraju provoditi dugotrajne formalne postupke. Time bi se usporila isporuka usluga i roba, povećali troškovi i stvorio prostor za pojavu nelojalne konkurencije s ponudama niske kvalitete, smatra HUP

Javna nabava u Hrvatskoj čini gotovo 13 posto BDP-a, a vrijednost ugovora sklopljenih putem jednostavne nabave iznosi 14 posto od svih sklopljenih ugovora.

HUP upozorava i da predložene izmjene Zakona o javnoj nabavi i dalje ne rješavaju pitanje nelojalne konkurencije kompanija iz trećih zemalja.

Poslodavci naglašavaju da će uvođenje praga od 15.000 eura zapravo značiti da će umjesto stvarnog tržišnog natjecanja doći do zagušenja sustava. Poduzetnici će se suočiti s time da moraju ulagati resurse u nabave mikro vrijednosti, čiji administrativni trošak će premašiti samu korist od ugovora.

Reakcija ministarstva

Ministarstvo gospodarstva ovim putem očituje se na netočno utvrđene činjenice navedene u tekstu objavljenom 1. rujna 2025. u HINA-i, a koji se odnose na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi (ZJN 2016).

Prije svega, ističemo da se prag od 15.000 eura odnosi isključivo na postupke jednostavne nabave koji će se ubuduće objavljivati u EOJN RH i nikako se ne smije poistovjećivati s europskim pragovima koje Uredbama i komunikacijama propisuje Europske komisija. Oni su jednaki i obvezujući za sve države članice EU, a ovise o vrsti naručitelja i vrsti ugovora. Hrvatska ih je, kao i sve druge države članice, obvezna primjenjivati te za robu i usluge iznose 221.000 eura, a za radove više od pet milijuna eura. Oni nisu predmet izmjena hrvatskog Zakona.

Netočna je tvrdnja da se nacionalni pragovi smanjuju. Upravo suprotno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi procijenjene vrijednosti za primjenu Zakona se povećavaju. Prag za robu i usluge raste s 26.540 eura na 35.000 eura, dok prag za radove s 66.360 eura na 90.000 eura, a povećavaju se i posebni pragovi za diplomatske misije.

Također, netočna je tvrdnja da bi Hrvatska ovim izmjenama postala iznimka u odnosu na ostale članice Europske unije. Primjerice, u Sloveniji je primjena Zakona o javnoj nabavi obvezna od 40.000 eura za robu i usluge i od 80.000 eura za radove. Hrvatski prag bio bi niži za robu i usluge, dok bi za radove bio nešto viši. Konkretno, predloženim izmjenama utvrđuje se prag od 35.000 eura za robu i usluge te 90.000 eura za radove. U Austriji su pragovi, koji se navode u članku doista viši, no važno je naglasiti da se oni određuju uredbom Savezne ministrice pravosuđa i primjenjuju od 2025. godine, što je specifičnost austrijskog sustava.

Tvrdnje da se predloženim rješenjem stvara dodatno administrativno i financijsko opterećenje također nisu točne. Objave postupaka jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, registracija gospodarskih subjekata i predaja ponuda u sustavu u potpunosti su besplatni. Sustav je digitaliziran, jednostavan za korištenje, ne zahtijeva dodatne edukacije i svim subjektima omogućuje ravnopravan pristup.

Neutemeljene su i tvrdnje da će se predloženim izmjenama usporiti sustav nabave. Pravila i uvjete provedbe jednostavne nabave i dalje će određivati sami naručitelji svojim općim aktom, a objava na jedinstvenoj digitalnoj platformi omogućuje brži i transparentniji pristup ponuditelja te jačanje tržišne konkurencije.

Zaključno, predloženim Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi povećavaju se nacionalni pragovi, europski pragovi ostaju nepromijenjeni, a obveza objave jednostavnih nabava iznad 15.000 eura uvodi se radi veće transparentnosti i jačanja borbe protiv korupcije, bez ikakvih dodatnih troškova za naručitelje i gospodarstvenike. Ova mjera doprinosi digitalizaciji sustava, osigurava ravnopravan pristup tržištu i koristi i javnom sektoru i gospodarstvu.

Za sva eventualna dodatna pojašnjenja Ministarstvo gospodarstva stoji u potpunosti na raspolaganju te vjerujemo da će buduće rasprave o ovako važnim temama počivati na provjerenim i točnim informacijama.


Komentari članka

Vezani članci

Zašto Hrvatska bilježi rast broja novih tvrtki – i što je iza brojki?

14.10.2025.

Schengen i eurozona stvorili su uvjete, ali nužnost samozapošljavanja i dalje prevladava kao motiv za otvaranje tvrtke

Turizam čeka odluku: hoće li mobilne kućice biti građevine?

28.09.2025.

Mobilne kućice godinama izazivaju pravne nedoumice; novi propisi trebali bi jasno odrediti jesu li oprema ili građevine

Strane tvrtke sve češće pobjeđuju na velikim natječajima u Hrvatskoj

22.09.2025.

HUP u najnovijem Fokusu tjedna upozorava da domaći građevinari gube poslove zbog dampinških cijena i državnih potpora konkurencije

IFC do 2030. u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara

19.09.2025.

Međunarodna financijska korporacija (IFC) u sljedećih pet godina u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara kako bi podržala razvojne prioritete zemlje, što ujedno predstavlja i priliku za hrvatske tvrtke, istaknuto je na konferenciji u organizaciji

Država 'nagrađuje': Evo kolika će mirovina biti za rad do 72. godine života

15.07.2025.

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju je uz širenje mogućnosti rada na puno radno vrijeme uz pola mirovine, ojačana i 'bonifikacija' mirovina za dulji rad. Tako su ukinuta ograničenja od najviše pet godina produljenog rada, ali i minimalnih 30 godina

Tag cloud

  1. 2793 članka imaju tag turizam
  2. 2645 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1440 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1969 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1634 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1299 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 661 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 449 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor