Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2022

I dalje izvozimo sirovine - žitarice i uljarice, raste uvoz mesa, mlijeka

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: D.Kuštro/Z.Rupčić  

I dalje izvozimo sirovine - žitarice i uljarice, raste uvoz mesa, mlijeka

Već letimičan pogled na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potvrđuje paradoks u hrvatskom sektoru proizvodnje hrane, gdje i dalje izvozimo sirovinu – žitarice i uljarice, a istovremeno nam konstantno raste uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te hrane za životinje i proizvoda na bazi žitarica i škroba.
Nažalost, ni pandemijska 2021. godina nije bila iznimka. Prema podatcima koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora (HGK), žitarice i uljarice kao proizvodi niske dodane vrijednosti čine nam gotovo 80 posto suficita, a proizvodi stočarstva, hrane za životinje i proizvoda na bazi žitarica i škroba gotovo 55 posto deficita, što govori o nepovoljnoj strukturi poljoprivredne proizvodnje.

Pad proizvodnje

U deset mjeseci prošle godine premašili smo deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za svih dvanaest mjeseci 2020. godine za gotovo 50 milijuna eura. To potvrđuje činjenicu kako je 2020. bila nestandardna godina u pogledu kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zbog pandemije COVID-19, u kojoj smo imali povećanje izvoza, smanjenje uvoza te smanjenje deficita u odnosu prema 2019. Nažalost, može se očekivati kako ćemo cijelu 2021. godinu završiti s više od milijardu eura negativne bilance.
Izvoz u deset mjeseci 2021. u odnosu prema istom razdoblju 2020. bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 2,18 milijardi eura (povećanje od 278 milijuna eura). Uvoz je porastao gotovo identično, za 14,7 posto, i iznosi 3,07 milijardi eura (povećanje od 393 milijuna eura). Deficit je povećan za 14,8 posto, odnosno za 115 milijuna, i iznosi 891 milijun eura. Pokrivenost uvoza izvozom ostaje na razini od 71 posto.
Pandemija COVID-19 osjetno je utjecala na pad obujma industrijske proizvodnje u 2020., gdje je u proizvodnji prehrambenih proizvoda zabilježen pad od gotovo dva posto u odnosu prema 2019. godini, a u proizvodnji pića pad od čak 18,8 posto. Kumulativni podatci u studenome 2021. upućuju na oporavak, gdje proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi rast od 5,6 posto, a proizvodnja pića rast od 10,9 posto.
Ovdje valja spomenuti i podatke o produktivnosti rada u prehrambenoj industriji. Prema podatcima HGK-a, produktivnost rada u prehrambenoj industriji iskazana kao bruto dodana vrijednost po godišnjoj jedinici rada u Hrvatskoj na razini je 51,2 % prosjeka EU-27, a zaposlena osoba u prehrambenoj industriji u RH generira godišnje 25.945 eura, a u EU-27 dvostruko više, odnosno 50.663 eura. "Produktivnost rada u poljoprivredi iskazana kao bruto dodana vrijednost po godišnjoj jedinici rada u RH na razini je 30,5 % prosjeka EU-27. Zaposlena osoba u poljoprivredi u RH generira godišnje 6107 eura, a u EU-u 20.120 eura", dodali su iz HGK-a.
Kada se vratimo na stanje prehrambeno-prerađivačkog sektora, valja navesti kako je cijela industrija u vrlo izazovnom razdoblju.
I u osječkom konditoru, Kanditu, ne skrivaju da se, kao uostalom i cijela industrija, nalaze u izazovnom razdoblju jer se posljednjih mjeseci suočavaju s osjetnim porastom cijena sirovina i ambalaže za proizvodnju te energenata.
- Trend porasta cijena inputa kao i otežana dobavljivost sirovina prisutni su u svim segmentima te je bilo očekivano da će se odraziti i na hrvatske proizvođače. Tržište nabave uvijek je iznimno dinamično, tako da je i na ovu, trenutnu situaciju, najvažnije pravovremeno reagirati i osigurati proizvodnji nesmetan rad. Program koji Kandit proizvodi ne ulazi u osnovne namirnice i potrošači su cjenovno osjetljivi, a lojalnost prema brendu nije posebno izražena. S atraktivnom ponudom kao što je bila linija Majushka u suradnji s Majom Šuput te prigodnim programima s posebno dizajniranim proizvodima za Valentinovo i Uskrs te prodajno-marketinškim aktivnostima zadržavamo fokus potrošača na proizvodima Kandita - komentira Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita.

Među najskupljima

Kandit trenutno zapošljava 340 djelatnika, a tijekom proizvodnje prigodnih programa za božićne blagdane i Uskrs zapošljava u proizvodnji i određen broj radnika na određeno vrijeme.
- U Kanditu je uvijek bilo više upita za zapošljavanje nego radnih mjesta, tako da nemamo problema sa zaposlenicima. Tvornica je nova i uvjeti rada su na visokom nivou, i to je jedan od faktora koji privlači radnike iz Osijeka i okolice da zaposlenje traže u takvom okružju. Posljednjih tjedana prisutan je povećan broj izostanaka radnika zbog COVID-a, ali smo proces proizvodnje uspjeli organizirati tako da se to nije odrazilo na dostupnost proizvoda Kandita na tržištu. Očekujemo da će se već idućih dana situacija smirivati i da će se svi proizvodni procesi vratiti u normalan ritam - kaže Mrčela, osvrćući se i na aktualnu situaciju oko problema organizacije rada u ovim sada već predugim pandemijskim mjesecima.
Prema FAO-ovoj (Organizacija za poljoprivredu i prehranu Ujedinjenih naroda) indeksaciji cijena hrane, 2021. godinu karakterizira znatan rast cijena. FAO kompozitni indeks cijena hrane, koji prati cijene mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, ulja i šećera, bilježi u prosincu rast od 23,1 posto u odnosu prema prosincu 2020. Godišnji kompozitni indeks 2021. pokazuje rast od 28,1 posto u odnosu na ukupnu prethodnu godinu, pri čemu se bilježi rast od čak 65,8 posto kod ulja.

Za kraj još jedna neslavna konstatacija, u Hrvatskoj je udio izdataka za hranu (i bezalkoholna pića) puno viši od prosjeka EU-a. Prema dostupnim podatcima s kraja 2020. godine, prosjek EU-a je 13,1 posto. U nas je 18,3 posto, po čemu smo bili smješteni u grupu pet najskupljih država u tom segmentu.

Žitarice i uljarice čine 80 % suficita
U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,9 % ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4 %), ribe (8,9 %), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 %) te kakao i proizvodi od kakaa (6,6 %). Najviše uvozimo meso (10,1 % ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,8 %), mlijeko, jaja i med (7,8 %), hranu za životinje (7,7 %) te pića i alkohol (7,4 %). Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (213,6 milijuna eura), uljarica (71), ribe (61,6) te mesnih i ribljih prerađevina (17,7). Žitarice i uljarice čine gotovo 80 % suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit, a najveći u razmjeni mesa (237 milijuna eura), mlijeka i jaja (176,1), hrane za životinje (165,5), voća (149,7) i proizvoda na bazi žitarica i škroba (93,5).


Komentari članka

Vezani članci

Od uličnog štanda do samoposlužne garaže: Kupci sami kupuju, a Benjamin radi na zemlji

20.11.2026.

Nakon što je ljetos ispred kuće u Ulici Stjepana kralja Držislava 32 u Đakovu postavio samouslužni štand s povrćem i voćem iz svoje proizvodnje, na kojem nema prodavača nego kupac bira što želi, sam važe i ostavlja novac te, u slučaju, potrebe uzima “kusu

Poziv proizvođačima hrane

04.11.2026.

Kako bi pomogla i dodatno animirala poljoprivredne proizvođače Ličko-senjska županija danas je uputila poziv za proizvođače hrane s područja Ličko-senjske županije da iskažu interes za sudjelovanje i predstavljanje svojih proizvoda na Sajmovima hrane i zd

Končar ostvario 230,6 milijuna eura konsolidirane neto dobiti

30.10.2026.

Grupa Končar u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 230,6 milijuna eura, što je rast od 37,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog u četvrtak.

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Hrvatska tehnologija i američka proizvodnja: Orqa Pentagonu prodaje dronove za zatvorene prostore

15.10.2026.

Američka kompanija osječke Orqe osigurala je ugovor od 38 milijuna dolara s Ministarstvom obrane SAD-a za masovnu proizvodnju naprednih dronova za zatvorene prostore

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk