Inflacija ubrzava obvezni ulazak u sustav PDV-a, a Vlada nudi neznatno povećanje praga

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a već je nekoliko godina nepromijenjen i u 2023. godini iznosi 39.816,84 eura. Trgovačka društva, neprofitne organizacije i ustanove koje obavljaju gospodarsku djelatnost uz naknadu, obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja, fizičke osobe koji ostvaruju dohodak od imovine i fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka i autorskih naknada koje u tekućoj godini obave isporuke čija vrijednost premaši propisani prag od prvog dana sljedećeg mjeseca po sili zakona postaju obveznici PDV-a. Dužni su najkasnije do 15. dana mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojemu je vrijednost isporuka dostigla propisani prag Poreznoj upravi dostaviti obrazac Zahtjeva za registriranje za potrebe PDV-a.

Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a nije se mijenjao nekoliko godina, a inflacija je obezvrijedila taj iznos. Porezni obveznici iz različitih razloga povećavaju cijene svojih isporuka pa za istu količinu obavljenih isporuka dobara i usluga sve brže ispunjavaju uvjete za obvezan ulazak u sustav PDV-a. Prema Prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u koje su u saborskoj proceduri, prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2024. godine neznatno će se povećati i bit će zaokružen na 40.000 eura.

Što se uključuje, a što ne
U propisani PDV prag uključuje se vrijednost isporuka obavljenih u tekućoj godini, neovisno o tome kada su naplaćene. To znači da od ukupnog priliva primljenog u gotovu novcu ili na transakcijski račun u 2023. godini treba odbiti naplaćene isporuke koje su obavljene u 2022. ili u ranijim godinama. U PDV prag se uračunavaju oporezive isporuke, isporuke oslobođene PDV-a za koje porezni obveznik ostvaruje pravo na pretporez (npr. izvoz dobara i dr.), ali se ne uključuje prihod od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine, ne uključuju se oslobođene isporuke propisane čl. 39. Zakona o PDV-u (npr. zdravstvene usluge, obrazovne usluge i dr.) i usluge stanovanja.

Premije, regresi i poticajna sredstva primljena iz državnog i lokalnih proračuna, potpore ostvarene iz EU fondova i prihodi po osnovi nakade štete ne smatraju se naknadom za obavljenu isporuku i ne uključuju se u PDV prag. Međutim, ako je riječ o subvenciji za isporuku, tj. ako se iz navedenih izvora subvencionira cijena dobra ili usluge, primljeni se iznos subvencije uključuje u PDV prag.

Za fizičke osobe
Za fizičke osobe koje svoje oporezive isporuke naplaćuju primitkom koji se oporezuje kao drugi dohodak ili autorski honorar vrijednost isporuke određuje se na temelju bruto svote drugog dohotka, tj. iznosa koji se sastoji od neto primitka, poreza na dohodak koji je obustavio isplatitelj i doprinosa za mirovinsko osiguranje plaćenog iz bruto primitka. Ne uzima se u obzir drugi dohodak ostvaren za članstvo u nadzornom odboru i odgovarajućim tijelima, nagrada stečajnih upravitelja, naknada koju primaju suci porotnici i naknada članova predstavničkih tijela državne i lokalne vlasti. Za fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava u PDV prag se uključuju ukupne naknade, zajedno s provizijom koju je iznajmljivač platio posredniku.

Trgovačka društva, druge pravne osobe, obrtnici i slobodna zanimanja koji porez na dobit ili porez na dohodak utvrđuju kao razliku prihoda/primitaka i rashoda/izdataka ulaskom u sustav PDV-a ne mijenjaju način utvrđivanja poreza na dobit i poreza na dohodak. Ni fizičke osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka i autorskih honorara ulaskom u sustav PDV-a ne mijenjaju način plaćanja poreza na dohodak, već im isplatitelj honorara i nadalje obračunava i usteže obvezne doprinose i porez na dohodak.

Obrtnici i poljoprivrednici
U drugačijoj su poreznoj situaciji obrtnici i poljoprivrednici koji su izabrali paušalno plaćanje poreza na dohodak i fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od imovine. Njima se ulaskom u sustav PDV-a mijenja i način utvrđivanja poreza na dohodak. Ako obrtnik paušalist u 2023. godini ostvari primitke u svoti većoj od 39.816,84 eura, ne samo da od prvog dana sljedećeg mjeseca postaje obveznik PDV-a, nego mu istodobno prestaju uvjeti za paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti i dužan je dohodak utvrđivati kao razliku naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka, po stopi od 20% i 30%, uvećano za prirez.

U istoj je poreznoj poziciji fizička osoba koja ostvaruje dohodak od iznajmljivanja nekretnina. Ako po osnovi dohotka od imovine ostvari primitke veće od PDV praga, dužna je od datuma ulaska u sustav PDV-a porez na dohodak utvrđivati prema pravilima oporezivanja obrtničke djelatnosti.