Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ožu 2021

[INTERVJU] Suosnivačica studija za brendiranje otkriva kako vizualnim identitetom pospješiti poslovanje

Izvor: www.lider.media · Autor: Nikolina Oršulić  

[INTERVJU] Suosnivačica studija za brendiranje otkriva kako vizualnim identitetom pospješiti poslovanje

Slika govori više od tisuću riječi stara je uzrečica koju stručnjaci za dizajn i komunikacije ponekad s poteškoćama dočaravaju vlasnicima tvrtki. Okorjelim ljubiteljima tradicije teško je objasniti da brend i vizualni identitet tvrtke moraju ići u korak s vremenom i komunicirati s potrošačima i klijentima. S druge strane, neke su tvrtke, svjesne koliko je to važno za pozicioniranje na tržištu, pokazale zavidnu agilnost rebrendingom. Kako vizualni identitet i brendiranje mogu pomoći u ostvarivanju poslovnih ciljeva popričali smo s Milom Marinom Burger, suosnivačicom zagrebačkog studija za brending, dizajn i komunikacije Filburg. U gotovo dva desetljeća rada s brendovima, kulturnim projektima, startupovima i lokalnim upravama taj je studio osvojio nagrade poput Art Directors Club New York, UK Sign Design Society i Hiiibrand za najbolji brand dizajn.

Pri otvaranju tvrtki mnogo je toga potrebno odraditi što je veliki stres, mogu li se brending i vizualni identitet ostaviti za kasnije? Usuđuje li se itko više to ostaviti za kasnije?
- Vizualni identitet nije zakonski uvjet za otvaranje firme, ali je neophodan za izgradnju njezine reputacije, pogotovo u današnje doba kad su slike i vizualno dominantan oblik komuniciranja. Sve firme koje su osnovane radi ostvarivanja nekih poslovnih ciljeva trebaju postaviti osnovni vizualni kod komunikacije. To se posebno odnosi na one koje rade s krajnjim kupcima i trebaju jak marketing, dakle, u B2C segmentu, jer će tako početi graditi s njima odnos od samog početka. Za firme koje se planiraju prodati, prepoznatljivost vizualne komunikacije direktno doprinosi cijeni i prodajnom multipliciranju EBDA-e.

Koliko poslovanju odmaže loš vizualni identitet?
- Htjeli mi to ili ne, naše firme komuniciraju i prepoznatljive su, pitanje je samo hoćemo li mi voditi tu komunikaciju u skladu s poslovnim ciljevima ili ćemo pustiti da se ona sama događa pa što bude. Ako znamo do kakvog profila ljudi trebamo komunikacijom doprijeti da bismo prodali proizvod ili uslugu i koristimo vizualni identitet koji je za tu publiku pogođen, sigurno je da će on doprinijeti rezultatima. I suprotno, ako vizualni identitet nije pogođen, on će odmagati ostvarivanju ciljeva kao što će odmagati i krivi kanal komunikacije.

Za koje je vizualne identitete i brendiranja zaslužna vaša tvrtka?
- U Filburgu smo imali prilike raditi na niz vizualnih identiteta i projekata brendiranja, od shopping centra Point na zagrebačkim Vrbanima, Garden pivovaru, ShoeBeDo, vodećeg regionalnog ureda za intelektualno vlasništvo Tana, Primorsko-goransku županiju, Grad Dubrovnik i druge.

Koji bi bili glavni savjeti za optimalno brendiranje i savršen vizualni identitet?
- Definirati što želimo postići, na kojem tržištu i imati što jasniju ideju oko toga tko je naš kupac ili klijent je velik dio zadatka. Drugi dio je identificirati interne vrijednosti i kulturu koju želimo graditi jer, koliko je važno da identitet adekvatno komunicira s ciljnim publikama, jednako je važno da se s njime identificiraju vlasnici i zaposlenici. Oni su prvi ambasadori branda.

Kako to postići?
- Kao i za svaki drugi posao, važno je tko će ga i s kakvim pristupom raditi, dakle, to bi trebao biti ozbiljan čovjek iz struke. Moja je preporuka potražiti nekoliko ponuda i dobro pogledati reference jer u prijašnjim radovima najbolje možemo vidjeti odgovara li nam pristup i razina oblikovanja. Kad se jednom odlučite za studio s kojim radite, dajte mu povjerenje i, što je još važnije, koliko god vam to bilo teško jer dolazite iz druge struke, potrudite se davati suvisle povratne informacije i mišljenja o rješenjima jer bez toga teško da će tim koji radi na identitetu znati integrirati korekcije. I zadnje, ne treba na identitet i brendiranje gledati kao na izgradnju kuće koja jednom kad je gotova, više se neće mijenjati. Identiteti su, danas posebno, dinamični i treba ih napraviti kvalitetno, ali treba ih napraviti. Hoću reći, nema smisla odugovlačiti s odlukama.

Nekoliko hrvatskih tvrtki nedavno je prošlo kroz rebrending, kada treba razmisliti o tom potezu?
- Razloga za rebranding ima više i uglavnom su vezani za slabu reputaciju i negativno nasljeđe, zaokret u poslovanju prema drugačijim ciljnim publikama ili sazrijevanje iz rane u fazu rasta. Dakle, trenutak za rebranding je onaj u kojem postavljamo nove ciljeve poslovanja i za koje postoji očit prostor za rast, ali kao da nemamo adekvatan alat za to. U Filburgu smo kroz cijeli proces rebrandinga proveli firme koje su nakon 5 ili 10 godina poslovanja, s ustanovljenim kanalima prodaje i prihoda trebale bolje komunicirati s postojećim publikama, početi komunicirati s novim publikama ili konsolidirati vizualnu komunikaciju tako da se budžeti ne raspršuju na neujednačena rješenja već usmjere tako da svi rade za isto - vidljivost i jaku prepoznatljivost kompanije. Za Fine stvari smo recimo u jeku pandemije redizajnirali cijeli sustav u cilju razvoja digitalnog poslovanja; za Pile i vile smo redefinirali ciljne publike, pa time i identitet; za riječki ZDL napravilli identitet u skladu s vrijednostima; za umjerni laboratorij Metroteka transformirali dotadašnji komunikacijski pristup i slično.


Komentari članka

Vezani članci

Glas struke o budućnosti marketinga i odgovornoj primjeni UI-a

03.11.2026.

Radna skupina IAB-a Croatia za umjetnu inteligenciju okuplja stručnjake iz marketinške i digitalne industrije kako bi zajednički poticali odgovornu, transparentnu i etičku primjenu umjetne inteligencije u marketinškim komunikacijama.

Prvi dojam više ne stvarate vi

13.10.2026.

Nekada su guglali, a danas sve češće pitaju AI asistenta s preciznim upitom. Umjesto popisa linkova, dobivaju sužen izbor, kratko obrazloženje i nekoliko preporuka. Ako vas ondje nema, to ne znači da ne radite dobar posao. Češće znači da o vama nema dovol

Josip Stanić: Tvrtke troše tisuće eura na oglase, a potencijalnom kupcu odgovore tek sutradan

05.10.2026.

Tvrtke troše bogatstvo na oglase, a kupce gube sporim odgovorima i lošom prodajnom obradom leadova, upozorava Josip Stanić iz jt digitala

Zbogom, parazitski SEO: Google mijenja politiku prema spamu u Europi

03.09.2026.

Zahvaljujući Zakonu o digitalnom tržištu, Google pretraživanje više neće degradirati novinske publikacije isključivo zbog hostiranja sadržaja trećih strana

Svi mogu napraviti dobar dizajn uz AI, trebaju li nam grafički dizajneri?

21.08.2026.

Vizuale koji izgledaju profesionalno umjetna inteligencije proizvede u nekoliko sekundi. Takvi su vizuali s potpisom AI sve zastupljeniji, što sugerira da se struka zaobilazi. Ipak, Davor Bruketa i Andrej Filetin tvrde da potreba za dizajnerima ne nestaje

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk