Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2024

Janos Kis (Acredia): U Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Janos Kis (Acredia): U Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato

Geopolitički sukobi, visoka inflacija, klimatske promjene te prirodne katastrofe neki su od najvećih rizika s kojima se tvrtke diljem svijeta danas suočavaju, a svi oni mogu utjecati na poduzetnikovu sposobnost plaćanja. Zato ne začuđuje sve veća potražnja za osiguranjem naplate potraživanja jer, kako nam govori direktor osiguranja rizika u Acrediji i generalni direktor Acredije SEE Janos Kis, od početka ove godine do svibnja broj slučajeva nesolventnosti u Hrvatskoj rastao je čak 9,1 posto u odnosu na lani.

Budući da Acredia, najveće austrijsko osiguranje trgovinskih kredita specijalizirano za zaštitu naplate potraživanja tvrtki diljem svijeta, još od 2012. djeluje na hrvatskom tržištu, najprije pod brendom Allianz, a od 2022. pod izravnim imenom – Acredia SEE – Kis je za Lider ispričao sve o trendovima nesolventnosti u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe i svijeta. Također nam je otkrio koji su još najčešći rizici za domaće poduzetnike.

Kakva je potražnja za kreditnim osiguranjem u Hrvatskoj?
– Dok se poduzeća diljem svijeta kreditno osiguravaju i upravljanje rizicima povjeravaju trećim stranama kako bi unaprijedila svoje kreditne sposobnosti i zaštitila se od teškoća u naplati potraživanja, u Hrvatskoj je kreditno osiguranje i dalje relativno nepoznato. Iz istraživanja koje smo 2022. proveli u srednjim i velikim hrvatskim poduzećima proizlazi da više od osamdeset posto njih nema kreditno osiguranje. Jedan je od razloga izraz ‘kreditno osiguranje‘ koji može dovesti u zabludu jer se u njemu prije svega ističe pojam ‘osiguranje‘.

Uvriježeno je stajalište: ‘Poznajem svoje kupce i vjerujem im. Ne treba mi osiguranje od neplaćanja.‘ Ne shvaćaju da stručno upravljanje rizicima štedi vrijeme i novac. Zato smo prikupili podatke od više od 83 milijuna trgovačkih društava u svijetu koji nam, između ostalog, pokazuju njihovo ponašanje pri plaćanju. Ako neka tvrtka u Švedskoj ne plaća čišćenje ureda, mi to znamo i na to možemo upozoriti svoje kupce kada razmatraju hoće li poslovati s njom. Analiziramo rizike po zemljama i industrijama te na temelju pribavljenih pokazatelja donosimo kreditne odluke. Usluga osiguranja samo je šlag na torti.

Dakle, treba educirati tržište?
– Očito je da postoji potreba za tržišnom edukacijom o tome kako se financijskim rizicima može upravljati kreditnim osiguranjem i zašto je to nužno za osiguranje likvidnosti i stabilnosti poslovanja. Hrvatska je posljednjih godina gospodarski rasla, ali izazova i dalje ima. Buduća razdoblja gospodarskog pada ili nestabilnosti mogla bi povećati dug i potražnju za uslugama naplate potraživanja. Osim negativnih ekonomskih trendova, naše su usluge korisnicima zanimljive i zbog složenih procesa naplate potraživanja. Naime, dugotrajni i skupi sudski postupci mogu povećati rizik za tvrtke koje se bave naplatom potraživanja, kao i složeno regulativno okružje i moguće promjene, jer novi propisi koji utječu na praksu naplate potraživanja mogli bi donijeti nove rizike.

Koliko je razvijeno tržište kreditnih osiguranja u Hrvatskoj u usporedbi s Europom i svijetom?
– Neki ključni čimbenici koji utječu na razvoj tržišta kreditnog osiguranja uključuju gospodarske uvjete, obujam i složenost trgovine, percepciju i toleranciju rizika, regulativno okružje, zrelost tržišta osiguranja i konkurenciju među osiguravateljima. Globalno tržište kreditnog osiguranja posljednjih je godina znatno raslo zbog rasta međunarodne trgovine i sve veće složenosti poslovnih odnosa. Iako je Europa i dalje dominantna, ostala su se područja, poput Azije i Sjeverne Amerike, također jako razvila.

Europsko tržište kreditnog osiguranja ima ključnu ulogu u jednostavnijem trgovanju i zaštiti poslovanja od loših dugova. Zemlje poput Njemačke, Francuske i Ujedinjenoga Kraljevstva zrela su tržišta kreditnog osiguranja sa širokim rasponom dostupnih proizvoda i usluga. Hrvatsko tržište ipak nije toliko razvijeno, što je prilika, ali i izazov. Iako većina tvrtki u Hrvatskoj nema kreditno osiguranje, naše je istraživanje pokazalo da se dvije trećine ispitanih društava prošle godine suočilo s neplaćanjem računa.

To je još zanimljivije s obzirom na to da hrvatski poduzetnici odobravaju duge rokove plaćanja. Neka društva svojim klijentima odobravaju rok plaćanja i dulji od šezdeset dana, a u tom se razdoblju mnogo toga može dogoditi i izazvati neplaćanje duga. Uloga je kreditnog osiguranja omogućiti takvim tvrtkama odobravanje dugog roka plaćanja bez preuzimanja rizika. Slaba tržišna prisutnost nudi mnogo prilika za pribavljanje novih klijenata. Međutim, izazov je podizanje svijesti o kreditnom osiguranju i njegovim prednostima u unaprjeđenju poslovanja.

Koliku vrijednost potraživanja Acredia zasad osigurava?
–​ Osigurava potraživanja od 35 milijardi eura. Iznimno smo ponosni na to što su svi postojeći kupci, koje smo prije osiguravali s pomoću osiguravatelja Allianza Hrvatska, odlučili nastaviti poslovati s nama. To nam pokazuje da cijene naše usluge, vjeruju nam i zadovoljni su našim radom, a sigurni smo da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti.

Što se događa ako dužnik ne ispuni svoje obveze prema vašem klijentu?
– Postupak kreditnog osiguranja jest sljedeći: najprije provjerimo kreditnu sposobnost svakoga klijenta i odobrimo kreditni limit. Ako se kreditna sposobnost promijeni, o tome obavijestimo tvrtku. Ako klijent ne plati račun u dogovorenom roku, tvrtka može samostalno naplatiti potraživanje ili se koristiti našom uslugom naplate potraživanja. Ako pak klijent postane insolventan, provjeravamo potraživanje i nadoknađujemo gubitak.


Koji su trendovi nesolventnosti u Hrvatskoj, kako makroekonomski događaji utječu na nesolventnost tvrtki te kojim su rizicima hrvatski poduzetnici najviše izloženi doznajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Matko Maravić: Mali ulagači bit će najveći pokretač razvoja tržišta kapitala

08.09.2026.

Domaće tržište kapitala proživljava novu mladost. Nakon niza godina zatišja zaredali su važni IPO-ovi, likvidnost raste, a mali ulagači ponovno otkrivaju burzu kao ozbiljnu alternativu tradicionalnoj štednji u bankama i nekretninama.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk