Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome, a onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja.

Ovih je dana na adresu jedne zagrebačke kompanije s tradicijom poslovanja mjerljivom desetljećima stigao sudski dopis koji ih je, na prvu loptu, ostavio u šoku. Naime, u primljenoj obavijesti je stajalo kako gotovo već trideset godina posluju pod pogrešnim nazivom te čim prije moraju iz svoga imena izbaciti ni manje ni više već - dva suvišna zareza?!

Nakon prvog šoka i nevjerice gdje su i što su zgriješili jer, nikada nisu imali nikakvih skrivenih namjera varati ni državu ni pravosuđe, isčitali su pojašnjenje koje više podsjeća na neki ne baš duhoviti vic nego na očekivano odgovorno postupanje institucije čija je ipak primarna zadaća posredovati i odlučivati u spornim međusobnim odnosima poduzetnika ili potaknuti brže i kvalitetnije rješavanje mnogih stečajnih postupaka. Onaj u zagrebačkoj Nami primjerice, otvoren je još u ljeto 2000. godine.

Nenamjerna pogreška
No, vratimo se još na trenutak doista zanimljivu obrazloženju u spomenutom sudskom dopisu. U njemu stoji kako je sudac N.N. "postupajući po službenoj dužnosti" ustanovio da je netko od državnih činovnika zaduženih za provedbu upisa tvrtki u sudski registar prije više od dva desetljeća "u rješenju očiglednom pogreškom upisao interpukcijski znak zareza." Nenamjerno? Ili, iz neznanja? Bit će da je bliže istini ipak ova druga konstatacija, jer i u tadašnjem praskozorju nastanka hrvatske demokracije, baš kao i sve godine poslije, prednost u zapošljavanju tamo gdje se država javlja u ulozi poslodavca svuda i uvijek uglavnom su imali podobni stranački miljenici, ne struka.

Suvišni "zarezi" zapravo su samo jedna od brojnih ilustracija nagomilanih kroz minule godine unutar svih državnih, javnih i pravosudnih adresa. O takvim trendovima, koje je svaka dosadašnja politička garnitura, neovisno o bojama stranačkog kolorita, vrlo obilato koristila tijekom svoga mandata slikovito svjedoči i Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja drži "šapu" nad svim financijama vezanim uz nacionalni agrar.

Magična granica
Riječ je naime, o godišnjem iznosu koji se do sada vrtio u rasponu od tri do četiri milijarde kuna, a za koju godinu kada se ispune uvjeti da sve potpore za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo dolaze iz blagajne Europske komisije taj će iznos nabujati na više od pet milijardi kuna. U Agenciji, koja bi doista morala biti uzoran školski primjer za cjelokupan birokratski aparat, da su stručnost i iskustvo isključivi kriteriji za zapošljavanje, a motiv potencijalnim kandidatima iznimno je dobar budući da su plaće za trećinu veće od sličnih pozicija u ostatku javno-državnog aparata, pozapošljavano je brojno šaroliko društvo temeljem stranačkih i kumskih veza.

Agronomi, veterinari, ekonomisti i pravnici struke su koje traže poslovi što se obavljaju u okvirima Agencije, postavljeni kroz križaljku koju dijelom uvjetuju i pravila postavljena iz Bruxellesa. Međutim, u brojci koja se kod osnivanja vrtjela na oko 200-njak zaposlenika, a danas je vjerojatno već probila magičnu granicu od 700, budući da je krajem 2014. bilo 658 djelatnika, posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome. Onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja. Novcima poreznih obveznika.

Ništa novo
Most i Domoljubna koalicija u postizbornom razdoblju, sve do ulaska u Banske dvore zaklinjali su se da struka nema alternativu. U praksi to nažalost, baš i nisu potvrdili. Iako su kod izbora ministara imali ponuđene osobe s referencama dio imenovanih ipak ne spada u tu kategoriju. Stoga je opravdana bojazan da ni drugi krug izbora dužnosnika neće struku gurnuti u prvi plan. Opet bi mogli isplivati kadrovi koji će griješiti sa zarezima ili ugostitelji umjesto agronoma.