Kamate na zaduživanje Hrvatske čak 8 posto

Rastuća dužnička i bankarska kriza u eurozoni sve se brže prelijeva i u Hrvatsku, što se posebno osjeća u posljednja tri tjedna. Najslikovitiji pokazatelj zabrinjavajućeg razvoja događaja jest nagli porast kamata na zaduživanje Hrvatske u inozemstvu, ali i kod naših banaka, što znači da se povećava nepovjerenje stranih i domaćih vjerovnika prema državi.

Kamate na desetogodišnje hrvatske euroobveznice prekjučer su dosegnule 8 posto, što se ne pamti od početka 2009. godine, kad je počela svjetska ekonomska kriza. Kad bi se Vlada sada željela zadužiti, morala bi platiti kamate najveće u posljednjih desetak godina, tijekom kojih se financijski rejting Hrvatske stalno poboljšavao, sve do krize. Još na kraju lipnja kamate na hrvatske euroobveznice iznosile su 5,8 posto, da bi se do 19. rujna povećale na 6,6 posto, a tri tjedna kasnije – u srijedu, 5. listopada – iznosile su već 8 posto, prema Bloombergu. Loše vijesti iz eurozone, posebno iz susjedne Italije koja se već zadužuje po kamatama od 5,5 posto, dovele su do udvostručenja premije rizika i na hrvatsko zaduživanje u inozemstvu. Udvostručile su se, međutim, kamate i na kratkoročno zaduživanje Vlade na domaćem financijskom tržištu. Za potrebe proračuna Vlada se kratkoročno zadužuje putem trezorskih zapisa Ministarstva financija. Od kraja lipnja do početka listopada kamate na jednogodišnje zapise skočile su sa 2,6 na 5 posto. Budući da je država putem trezorskih zapisa trenutačno posudila oko 13,8 milijarda kuna – a na rok od tri, šest, ili 12 mjeseci – Ministarstvo financija morat će sve više novca odvajati za kontinuirano refinanciranje tog duga, pa se može povećati manjak u proračunu.

Nema sumnje da bi to nepovjerenje na financijskim tržištima prema državi mogla umiriti Vlada, najavom proračunskih i gospodarskih reformi, kao što to rade druge države. No, čini se da u Hrvatskoj trenutačno nema tko umiriti investitore. Zbog izbora, sadašnja je vlada na odlasku, a nova se neće formirati do početka iduće godine. – Nevolja je što domaći ekonomski pokazatelji investitorima ne ulijevaju povjerenje. S reformama se kasni. Mi, jednostavno, više nemamo mogućnosti za odgađanje reformi, a nova vlada morat će ih se odmah prihvatiti, komentira Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja RBA. U suprotnom, kaže, Hrvatskoj bi mogao biti smanjen rejting, što će dodatno poskupjeti novo zaduživanje i vraćanje sadašnjih dugova.