Kongresni turizam u Hrvatskoj oživjele američke i njemačke korporacije

Kriza je svojedobno ubila kongresne i ine skupove, globalni oporavak tržišta vratio ih je i kod nas. Nakon renesansne 2008. kad je u Hrvatskoj održan rekordan broj kongresa i sličnih skupova, njih 6011., uslijedila je dvogodišnja stagnacija. Lanjska je godina, međutim, označila povratak na stare staze.

Nik Račić, dugogodišnji direktor Hrvatskog kongresnog i incentive ureda, kazao nam je kako lanjsku godinu vidi kao izuzetno pozitivnu. U našoj je zemlji tada održano 5415 skupova, 12 posto više nego godinu prije. »Kriza je prošla i u potpunosti su nam se vratile sve strane korporacije. One su ovisnije o financijskim turbulencijama nego asocijacije koje takva putovanja planiraju i četiri godine unaprijed i koje za to imaju posebni budžet. Dobro je i to što i za ovu godinu imamo mnogo najava pa bi i ona mogla biti dobra poput lanjske. Vrlo se solidno pune i termini za 2013. i 2014. godinu«, tvrdi Račić. Dakle, završetak krize europskim je kongresnim destinacijama vratio prije svega američke korporacije koje su tijekom teških vremena bitno reducirale prekooceanska putovanja. S druge strane, tradiconalno su nam vjerne i njemačke korporacije, također iznimno jaki igrači na međunarodnoj sceni. Za razliku od razdoblja prije desetak godina, sada dobro rade sve domaće kongresne destinacije. Nekad se većina kongresa održavala u dva, tri grada, ponajprije u Zagrebu, pa u Opatiji, Dubrovniku, kasnije i Poreču. Posljednjih je godina, međutim, broj kongresa relativno ravnomjerno raspoređen na Zagreb i cijelu obalu. Pritom, naravno, mislimo na veća jadranska središta. Uz njih, svoj dio kolača, pogotovo za skupove vezane uz hranu, dobiva i kontinent - Osijek.

Dobro je, navodi Račić, što svaki novootvoreni ovdašnji hotel ima i izvrstan kongresni centar. »Ne sjećam se da je posljednjih godina otvoren i jedan hotel a da nema jednu ili više kvalitetnih kongresnih dvorana. Lani smo dobili odličan rovinjski hotel Lone, pulska Histria će nakon preuređenja biti jedan od naših najjačih kongresnih hotela. To je vrlo pozitivno za razvoj domaće kongresne ponude. Naravno, i drugi su odavno shvatili koliki potencijal leži u kongresima. Danas je Las Vegas jedan od glavnih svjetskih kongresnih centara, to više nije samo glavni grad zabave već i glavni grad kongresa. Tamo ne postoji niti jedan hotel koji nema petnaestak kongresnih dvorana«, rekao nam je Račić. No, Hrvatska i dalje u tom segmentu nije spremna pofajtati konkurirati najjačim igračima. Petnaestak i više godina vučemo isti problem: nemamo megadvoranu koja bi mogla primiti više tisuća gostiju. Iako zbog toga gubimo neke važne kongrese, stvari se ne pomiču s mrtve točke. Zagreb se uvijek spominjao kao prvi grad gdje će se u tom pogledu nešto napraviti. Spominjane su razne lokacije – i prostor između Paromlinske i dvorane Lisinski, lokacija iza hotela Westin, hale Zagrebačkog velesajma... Sve je, međutim, ostalo na lijepim željama.

Račić je osobno najskloniji lokaciji oko Koncertne dvorane Lisinski jer je, smatra, riječ o najboljoj mogućoj poziciji, nedaleko od samog središta grada, a i prometno solidno riješenoj. Uz imperativ čiste parcele, na tom bi se primjeru mogla primijeniti formula javno-privatnog partnerstva. Ako se ikad nađe netko tko će se ozbiljno pozabaviti tim problemom.