Kozji sir postat će luksuz, sirari strahuju za opstanak

MARJANČACI - Ni puna dva i pol desetljeća ozbiljnog bavljenja kozarstvom Josipa i Biserku Đurković iz Marjančaca ne mogu dovoljno pripremiti na stalne potrese i neizvjesnu budućnost u toj branši. Iako ovjenčan mnogobrojnim najvišim domaćim i međunarodnim priznanjima, plaketama i nagradama za kvalitetu sira koji proizvodi u vlastitoj mini sirani, ovaj vrijedan par u posljednje vrijeme sve više strahuje da bi mu enormna poskupljenja ulaznih troškova i sve nesigurnije tržište mogli prouzročiti gubitke u poslovanju i prisiliti ga na drastične korake, pa čak i na - prestanak proizvodnje.

Potražnja

Pravi gastronomi i ljubitelji dobre hrane koji su bar jednom kušali nebrojeno puno vrsta kozjih ekosirova OPG-a Đurković, a takvih je danas gotovo u svim europskim državama i na nekoliko kontinenata, slažu se u svojoj ocjeni da im nadaleko nema ravnih. Dimljeni sir, svježi, s vlascem, češnjakom, feferonima, paprikom, rumom, cimetom, lješnjacima, grožđem, pa čak i čokoladom, ova je domaća delicija i u naizgled nespojivim kombinacijama istinski doživljaj za nepce kojemu ne mogu odoljeti čak ni oni koji inače nisu ljubitelji specifičnog okusa kozjeg mlijeka.

Osim toga, posljednje dvije pandemijske godine iznimno su povećale potražnju za kozjim mlijekom, koje je bilo (i ostalo) posebno traženo kod osoba koje su preboljele teže oblike COVID-19 i kojima su čak liječnici preporučivali konzumaciju kozjeg mlijeka zbog bržeg oporavka i regeneracije bolešću izmučenog organizma. Tu priču potvrđuju nam i sami Đurkovići, koji i iz vlastitog iskustva znaju koliko kozje mlijeko blagotvorno i ljekovito djeluje na astmu, bronhitis i druge zdravstvene probleme s dišnim putevima, zbog čega su se oni u konačnici i počeli baviti ovim poslom i zbog čega još uvijek stalnim kupcima na kućnom pragu litru domaćeg kozjeg mlijeka prodaju po 10 kuna, koliko danas košta i litra nutricionistički daleko siromašnijeg domaćeg kravljeg mlijeka…

Cijene

U međuvremenu su cijena stočne hrane i proteinskih dodataka hrani za stoku jednostavno "podivljale", kao i sjemena, gnojiva i drugih ulaznih troškova koji već dolaze u vlastitoj proizvodnji stočne hrane. I cijena transporta naručiteljima osjetno se uvećala, kao i cijena energenata koji se troše u njihovoj kućnoj sirani prilikom proizvodnje. U takvoj situaciji kažu da je uvećanje s 80 na 100 kuna za kilogram sira najniže koliko mogu ići da ne proizvode na vlastitu štetu i da pritom ne izgube dugogodišnje kupce koje nastoje zadržati. Ipak, to bi mogao biti velik udarac i za njih kao proizvođače, ali i za kupce.

"Kad se na naših 100 kuna doda marža od 30 posto i PDV od 25 posto, cijena našeg sira bit će oko 170-180 kuna za kilogram, što će si naš domaći slavonski radnik i umirovljenik teško ili nikako moći priuštiti u situaciji kada gleda na svaku kunu. Tako će za njih i ovaj autohtoni domaći proizvod postati luksuz i biti dostupan tek turistima ili strancima," ojađeni su Đurkovići novonastalom situacijom svjesni da su već i sada na domaćem terenu najviše sirova prodavali u pakiranju od 300 grama.

Ovi poznati hrvatski znalci i istinski stručnjaci u proizvodnji domaćeg kozjeg sira, koji su svojim proizvodima ime Valpova i Osječko-baranjske županije pronijeli diljem Europe i svijeta, tek za mjesec dana počinju ozbiljniju ovogodišnju proizvodnju s obzirom na to da sada jarići još uvijek sišu pa nema dovoljno mlijeka. U situaciji kada su u svom poslu postali pravi eksperti koji su zanat tijekom godina sami pekli učeći na vlastitim greškama i kada su teškom mukom godinama otplaćivali kredit za jednu od prvih mini sirana na ovim prostorima za koju su dobili i nepovratna sredstva iz pretpristupnog programa SAPARD preko Ministarstva poljoprivrede, teško im je odustati od svog sna. No, gledajući mnoge svoje dojučerašnje kolege koji su već ispraznili staje, postaju sve više svjesni da su domaći kozari na koljenima i da će im trebati mnogo sreće i još više rada i umijeća ne bi li svojem kozjem siru na listi jednog od istinskih brendova Valpova i Valpovštine u kriznim vremenima ipak osigurali budućnost i - produžili rok trajanja.