Kraj ere obuzdavanja kredita: nema više limita, ali ni potražnje

Nakon što je središnja banka ukinula limit kreditnog rasta i službeno označila kraj politike ograničavanja kreditiranja, okretanje nove stranice guverner HNB-a Željko Rohatinski potkrijepio je izjavom da doslovce preko noći regulator može osloboditi i vlastitih deset milijardi kuna za kreditiranje gospodarstva. No, postoji samo jedan problem – nemaju ih kome plasirati. Jer, guverner, naravno, nije ciljao na refinanciranje, reprogramiranje i slične moduse korištenja financijske poluge.

‘Rizikofobija’
I monetarna vlast i banke žude za poduzetničkim projektima s potencijalom. Pridodajući i najave čelnika vodećih banaka o mogućem padu aktivnih kamatnih stopa, jasno je – nakon razdoblja kreditnog obuzdavanja, nastupa vrijeme traganja za zdravim dužnicima kojima bi plasirali kredite, ali po bitno izmijenjenim pravilima igre. Kriza, gubici i lančani bankarski skandali doveli su do opreza i atmosfere koju je Goran Gazivoda, predsjednik uprave Banco Popolare Croatije, nedavno nazvao opsjednutošću kulturom rizika.

Blagajnički zapisi
No, male i velike banke na hrvatskom tržištu nisu u istoj poziciji. Istodobno sa “spontanim” padom plasmana kod velikih, malene su ga morale silom ograničiti, a ponegdje i upisivati blagajničke zapise na premašene limite. Stoga im je dobrodošla vijest o delimitiranju.

– Što se tiče Banco Popolare Croatije, ukidanje ove odluke znači da ćemo ubuduće moći odobravati kreditne plasmane klijentima koji su zadovoljavali postrožene uvjete, a koje smo do sada zbog mjere ograničenja rasta plasmana bili prisiljeni odbijati – kažu u banci.

Iz Zagrebačke banke poručuju da, iako pozdravljaju ukidanje limita, neće mijenjati strategiju kreditiranja, budući da posljednjih dana ionako nije bilo mogućnosti za brži rast plasmana.

– Na razini ukupnog sustava, visina rasta plasmana bit će ovisna ponajprije o makroekonomskim okolnostima, stabilnosti državnih financija, potražnji privatnog sektora koja je u ovoj godini smanjena te o platežnoj moći i kreditnoj sposobnosti klijenata. Omjer rasta financiranja javnog i privatnog sektora ovisit će o potražnji države za kreditiranjem – kažu u Zabi.

Na manji priljev novih poduzetničkih projekata žale se i u Privrednoj banci Zagreb, gdje takvu situaciju objašnjavaju krizom tržišnih i proizvodnih mogućnosti zbog otkazivanja narudžbi i dogovorenih projekata te negativnim kretanjima na tržištu rada.
– Očekujemo skroman rast kredita, teško je u ovom trenutku prognozirati točnu brojku – priznaju u PBZ-u.

Umjereni rast portfelja očekuju u OTP-u, a u Erste banci kažu da će kreditnu politiku krojiti sukladno politikama upravljanja rizicima.

– Ravnomjerno ćemo kreditirati građane i tvrtke. U poslovanju s građanstvom dostupnost i realizacija kredita ovisit će ponajprije o kreditnoj sposobnosti građana, dok će u segmentu poslovanja s pravnim osobama banka svakako nastaviti pratiti sve kvalitetne, dobro pripremljene i isplative projekte.

RBA ne kani mijenjati dosadašnju strategiju kreditiranja stanovništva i poduzeća, no priznaju da će u budućnosti lakše planirati poslovne aktivnosti bez limita od 12 posto.

– U posljednja dva mjeseca likvidnost bankovnog sustava znatno se popravila pa se pojavljuje višak neplasiranih sredstava. Ostvareno razdoblje visoke likvidnosti prekratko je da bi se mogli donositi sudovi o kretanju potražnje za kreditima u odnosu na potencijal banaka. Najprije treba nastupiti smanjenje kamatnih stopa na depozite kako bi se primarni trošak financiranja doveo u sklad s tržištima u okruženju – kažu u RBA.