Kreativna je industrija izgubila trećinu prihoda

S prometom od 643 milijarde eura u 2019. godini, kulturne i kreativne industrije u smislu ukupnog prometa činile su 4,4 % BDP-a EU-a i bile jedan od najsnažnijih sektora prije pandemije.

"Kreativne i kulturne industrije su, što je i studija potvrdila, bitan faktor u ekonomijama EU-a. Ne samo što je to industrija s visokim potencijalom izvoza nego i ostvaruje dodanu vrijednost te podržava sve ostale industrije. Ako gledamo kroz psihološke elemente, onda je to industrija koja utječe i na wellbeing ljudi", rekla je Ida Pandur, starija menadžerica u EY-u Hrvatska.

O dosadašnjem značenju kulturne i kreativne industrije za EU govori podatak da su od 2013. njihovi ukupni prihodi porasli za 93 milijarde eura, gotovo 17 %. U tom razdoblju kulturna i kreativna industrija u EU-u otvorile su 700.000 novih radnih mjesta, uključujući autore, izvođače i druge kreativne radnike te su na kraju 2019. zapošljavale više od 7,6 milijuna ljudi.

Više od 90 % tvrtki čine mala i srednja poduzeća, a 33 % radne snage je samozaposleno, što je dvostruko (pa i više) u odnosu prema cjelokupnom europskom gospodarstvuo, u kojem je samozaposleno 14 % radne snage. Zahvaljujući takvim uspjesima kulturne i kreativne industrije su se u 2019. godini, po broju radnih mjesta, našle uz bok prijevozu i logistici (10,3 milijuna), turizmu (10,7 milijuna) i građevinarstvu (12,1 milijun). Prema studiji EY-a, koja je obuhvatila deset temeljnih kulturnih i kreativnih sektora, u 2020. godini promet kulturne i kreativne industrije u EU-u smanjen je na 444 milijarde eura, što je netopad od 199 milijardi eura, ili 31 % u odnosu prema 2019. godinu. Prema tome, kulturno i kreativno gospodarstvo jedno je od najsnažnije pogođenih u Europi. Prošlo je tek nešto bolje od avioprijevoza, ali je zato snažnije pogođeno od turizma, koji je imao gubitke od 27 %, i automobilske industrije, s gubitkom od 25 %. "Udarni valovi COVID-19 osjećaju se u svim kulturnim i kreativnim sektorima, a ponajviše u izvedbenoj umjetnosti, s padom od 90 % u odnosu prema 2019. godini, potvrdilo je istraživanje. Izrazito je pogođena i glazba, s padom od 76 %, a vizualne umjetnosti, arhitektura, oglašavanje, književnost, novinski nakladnici i audiovizualni sektor pali su za 20 % do 40 %. Pri tome je industrija videoigara jedina koja se održava unatoč pandemiji.
"Razumijevanje digitalnih mogućnosti u okviru industrije, a samim time i edukacija dionika industrije i jačanje kompetencija te suradnja i podrška ostalih sektora, ono je što će osigurati da industrija nastavi rasti i da postane otpornija na bilo koje vrste nadolazećih izazova. Brža veza, visoka rezolucija i daljnji razvoj AR i VR tehnologija, svako novo iskustvo poput koncerata u sklopu videoigara može to iskustvo činiti još konkretnijim, a ujedno i otpornim na pandemiju", zaključuje Pandur.