Masline će u Hrvatskoj brati i 50.000 turista

Turistička sezona na hrvatskoj obali još uvijek traje, i to ne samo zahvaljujući lijepom vremenu, nego i nizu dobro osmišljenih atraktivnih programa za goste. Jedna od tih 'priča' s kojima će se na našu obalu u listopadu i studenom privući oko 50.000 stranih gostiju je i sudjelovanje u berbi i preradi maslina.

Mnoge turističke zajednice od Istre do juga Dalmacije organiziraju višednevne »fešte od maslina«, a, na primjer, na Malom Lošinju će čak cijeli studeni biti u turističkom smislu »mjesec maslina«. Od 2. do 11. listopada ove godine u Puntu na Krku održat će se 14. dani maslina, a prema riječima direktora Turističkog ureda Punta Branka Karabajića, tu feštu organizirano će pohoditi između 6000 i 8000 uglavnom stranih turista, ponajviše Talijana, Nijemaca i Austrijanaca.

Puntari su prvi na našoj obali počeli organizirati Dane maslina, u čemu su ih slijedila mnoga druga mjesta, što je uvelike pridonijelo produljenju turističke sezone. Karabajić napominje da, na primjer, u Italiji, koja je uz Španjolsku najveći proizvođač maslinova ulja na svijetu, nemaju u turističkoj ponudi berbu maslina, jer »na čizmici« masline beru strojno, pa Talijani nemaju prilike vidjeti put masline od maslinika do svog stola. Stoga ne čudi što će u berbu maslina u Puntu ove godine doći upravo najviše Talijana. Domaćini goste-berače redovito upoznaju i s procesom prerade maslina u maslinovo ulje ekstra djevičanske kvalitete, uz kušanje tog ulja, u što uključuju predškolsku i školsku djecu.

U Puntu berbu maslina organiziraju pred početak glavne sezone berbe tog ploda, a turisti će imati priliku brati uglavnom neke talijanske vrste ranih maslina. Inače, maslina se bere kada je trećina ploda zrela, a ostatak još zelen, odnosno poluzreo. Odmah nakon branja maslina se prerađuje, i to tehnologijom hladnog prešanja, kako bi ulje sačuvalo sva kvalitetna svojstva. Nekad se plod masline brao kada je bio potpuno zreo, najčešće već u stadiju truljenja, zbog čega je maslinovo ulje gubilo na kvaliteti.

Tijekom Dana maslina Punat će biti u znaku gastronomske promenade tamošnjim restoranima uz degustaciju jela na bazi maslina i maslinova ulja, a prema riječima kuhara iz restorana »Kanajt« Marija Banića, masline i maslinovo ulje 'ukomponirani' su uspješno i u neke kolače. Na Malom Lošinju u berbu maslina u listopadu će doći nekoliko tisuća gostiju. Kako nam je rekla direktorica Turističkog ureda Malog Lošinja Đurđica Šimičić, na tom otoku uz goste masline beru i djeca koja potom ubrane plodove odnose u staru uljaru u Ćunskom te ih tamo prerađuju u maslinovo ulje. To ulje odnose svojim kućama, na što su posebno ponosni.

Do ulaska u EU treba nam još pet milijuna stabala
Hrvatska ima oko pet milijuna stabala maslina, a do ulaska u Europu taj broj trebao bi biti udvostručen. Italija ima 200 milijuna stabala maslina, od kojih godišnje dobije 800.000 tona maslinova ulja, od čega 600.000 tona izveze. Italija je i veliki uvoznik ulja koje potom izvozi kao talijansko. Hrvatska je prošle godine proizvela oko 36.000 tona maslina, što je 1500 tona više nego 2007., a čak 9500 više nego 2006. Oko 95 posto svjetske proizvodnje maslinova ulja otpada na Sredozemlje, što znači i da Hrvatska ima velike mogućnosti za izvoz tog sve traženijeg prehrambenog proizvoda koji ne proizvodi ni SAD, osim nešto u Kaliforniji, Japan, Rusija, pa čak ni Kina.

Istarsko ulje po 20 eura
Mnogi istarski proizvođači maslinova ulja prodaju taj svoj proizvod s kućnog praga, i to po cijeni od 100 do 140 kuna za litru, dok se na Krku i Dalmaciji ulje prodaje po cijeni od 70 do 100 kuna. U Istri ulje najviše kupuju talijanski turisti koji cijene vrhunski proizvod i bez pogovora za litru daju 20 eura. Inače, u Italiji se litra ekstra djevičanskog maslinova ulja u trgovinama prodaje po cijeni od 3,5 eura do 20 eura.