Mate Rimac: Ideja je sama po sebi bezvrijedna, važna je njena egzekucija

Ideju za Facebook je imalo jako puno ljudi, puno ih je krenulo to raditi, ali nisu svi uspjeli na pravi način. Tako je i s idejom da se napravi električni automobil s četiri motora. Do njene realizacije bilo je vrlo teško doći, kao i do tvrtke koja zapošljava puno ljudi i donosi plaće i dobit, tumači osnivač i vlasnik kompanije Rimac automobili

Na panelu "Utjecaj inovacija na biznis", održanom u okviru konferencije CFO 2016: Financije, biznis, inovacije, raspravljali su Miroslav Vrankić, osnivač i CEO e-glasa, Mate Rimac, osnivač i vlasnik kompanije Rimac automobili, Goran Kalanj, osnivač i vlasnik tvrtke Serengeti, Vedran Jurić, direktor Sektora za kapitalne investicije u HEP-u i Katarina Špiljak, izvršna direktorica Ureda za korporativni marketing i razvoj Hrvatske pošte. Raspravu su moderirale Helena Schmidt, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja u Deloitteu i Edita Vlahović Žuvela, zamjenica glavnog urednika Banke.

Najviše pitanja bilo je upućeno Rimcu koji je prije nekoliko dana podigao medijsku prašinu kazavši da je poslao pismo premijeru Tihomiru Oreškoviću pokušavajući ga povezati s potencijalnim investitorima iz autoindustrije koji traže lokaciju za izgradnju proizvodnog pogona. Premijer Orešković, kako je rekao, nije znao za to pismo, dok se o njemu nije počelo govoriti u medijima. Rimac je najprije izrazio nezadovoljstvo interpretacijom tog pisma u javnosti objasnivši da ništa osobno nije tražio od Vlade, a da je ispalo potpuno drukčije zbog čega "mrzi razgovarati s hrvatskim medijima“.

"Samo sam poslao dopis Oreškoviću. S obzirom da je jedan naš kolega tražio lokaciju za pogon, predložio sam mu Hrvatsku. Nakon toga premijer me nazvao, a u utorak je u tvrtki bio ministar gospodarstva Tomislav Panenić i razgovarali su, ali ne bih htio raditi halabuku od toga", rekao je Rimac.

Najavio je nastavak ulaganja u svoju tvrtku i to poštujući sve ekološke norme. "Jako se brzo mijenjamo i rastemo. Prije pet godina bio sam praktički sam u garaži, prije nekoliko godina bilo nas je 30, sada radi 150 ljudi, uskoro ćemo primiti još 30, a do kraja godine ukupno će nas u kompaniji biti zaposleno 250 do 300", istaknuo je Rimac.

Objašnjavajući zašto je krenuo u osnivanje poduzeća i izvan Hrvatske, kazao je da od prvog dana njegova kompanija nije bila orijentirana prema hrvatskom i regionalnom tržištu. Okrenuti su velikim državama u kojima ne traže samo potencijalne kupce, nego i tehnološki obrazovane talentirane mlade ljude koje pokušava pronaći u Njemačkoj, Engleskoj, Italiji, SAD-u, Kini…

Govoreći o problemu s financiranjem, Rimac je rekao da slični problemi muče sve start-upove koji se u Hrvatskoj događaju "unatoč, a ne zahvaljujući sustavu“. Osnova financiranja Rimac automobila nisu klasični krediti. Imali su jedan od Hrvatske banke za obnovu i razvoj do kojeg su jako teško došli i koji im je pomogao kad su bili u teškoćama. Oslanjaju se na match funding modele u čemu su vrlo uspješni, s obzirom da su, kako je rekao, privukli više novca nego svi ostali zajedno i to više puta.

Goran Kalanj iz tvrtke Serengeti imao je drukčiji poslovni put. Krenuo je nudeći usluge razvoja poslovnih procesa putem outsourceinga, odnosno konzaltinga, i to isključivo u Hrvatskoj. Međutim, praksa je pokazala da se kao mala tvrtka nisu mogli probiti na zahtjevnim natječajima, pa su se okrenuli inozemstvu razvijajući poslovne softvere za manje brzorastuće tvrtke, uglavnom upravo start-upove. Zadnjih godina Serengeti se ponovno vraća u Hrvatsku, premda u inozemstvu i dalje ostvaruje osam posto prihoda.

Miroslav Vrankić iz e-glasa opisujući svoje poslovno iskustvo rekao je da su krenuli prije osam godina tražeći način kako da pomognu osobama s posebnim potrebama, s obzirom da je taj segment tržišta bio nepokriven. I oni su imali velikih problema s financiranjem u Hrvatskoj kao start up.

Rimac je naglasio razlike u praktičnom funkcioniranju start-upova i velikih kompanija. Dok prvi pokušavaju na sve načine izbjeći klasičnu hijerarhijsku korporacijsku organizaciju, ozbiljnim i velikim kompanijama ona je nužna i svaka kompanija, ako se razvija, mora zbog efikasnosti preuzeti taj model.

"Velika je razlika kad ste mali i možete komunicirati sa svakim zaposlenikom pojedinačno, stvarajući poslovnu klimu kakvu želite, i kad ste veliki pa komunikacija postaje sporija, ali se rizik smanjuje. Upravo je taj problem jedan od najvećih izazova pred Hrvatskom poštom koja je, kao državna tvrtka, pred oštrijim sudom javnosti od privatnih, pa je bila izložena kritici kada je zgradu u centru Zagreba, u Jurišićevoj ulici, dala u najam, mada se svi načelno kunu da svu imovinu treba staviti u funkciju. Ispada da je nekad lakše ništa ne raditi, nego pogriješiti, što naravno nije istina“, istaknula je Katarina Špiljak, izvršna direktorica Ureda za korporativni marketing i razvoj Hrvatske pošte.

Dodala je da je tvrtka u kojoj radi krenula u značajne promjene u poslovanju još 2008. te da je kontinuitet menadžmenta bio vrlo važan za njihovu provedbu. Poštanski biznis, tumači Šiljak, kao izuzetno tradicionalan ima tendenciju pada, zbog čega su i krenuli s promjenama, najprije uvodeći televiziju EVO tv prije dvije godine, potom su osmislili e-poštu s namjerom da e-segment dodatno razvijaju, uključujući i digitalnu strategiju i razvoj suradnje s HPB-om u čemu bi im trebala pomoći bogata mreža s više od tisuću poslovnica u koje dnevno ulazi više 150 tisuća ljudi.

Vedran Jurić, direktor Sektora za kapitalne investicije u HEP-u, istaknuo je specifičnu poziciju HEP-a od kojeg se u isto vrijeme zahtijeva da bude tržišni igrač, ali i da ispunjava određene političke ciljeve, prije svega one vezane za klimatske promjene. "Budućnost je neizvjesna, a tvrtke poput HEP-a suočene su sa stalnim promjenama i problemima s financiranjem projekata. Primjerice, nakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektrani Fukušima, nuklearna energija došla je na zao glas i ispala iz niza strategija. Pod dojmom političke oportunosti, mora se nadomjestiti nečim drugim i skupljim, a da se pritom i dalje inzistira na konkurentnosti", kaže Jurić.

Prema njegovim riječima, HEP je restrukturiranje započeo prije 15 godina kada je iz jedinstvenog poduzeća stvorila grupa tvrtki, ali da promjene i dalje traju. Usektoru distribucije upravo su u tijeku. Govoreći o ulaganju u inovacije, Vrankić je rekao da su u HEP-u imali ideju osnivanju posebnog centra, ali da i ga još uvijek nisu formirali te da inovacije i razvoj ideja podupiru financirajući projekte u domaćim tvrtkama poput RIZ-a, Končara te fakulteta.

Kao primjer naveo je ulaganje u "pametna brojila" za daljinsko očitovanje potrošnje, ustvrdivši da ih zakonska regulativa u tome ne prati, nego destimulira s obzirom da je njihovo uvođenje predviđeno tek do 2030. godine.

Katarina Špiljak, prepričavajući iskustva iz Hrvatske pošte, rekla je da svaki djelatnik, pa i onaj sa šaltera, ima mogućnost predložiti inovacije u poslovanju. Neki to rade, neki ne rade, kaže ona, bojeći se očito da im ideje nisu dobre.

Rimac je pak rekao da je ideja sama po sebi bezvrijedna, da je jedino važna njena egzekucija. "Ideju za Facebook je imalo jako puno ljudi, puno ih je krenulo to raditi, ali nisu svi uspjeli na pravi način. Tako je i s idejom da se napravi električni automobil s četiri motora. Do njene realizacije bilo je vrlo teško doći, kao i do tvrtke koja zapošljava puno ljudi i donosi plaće i dobit“, zaključio je Rimac.

Oragnizatori konferencije CFO 2016: Financije, biznis, inovacije su banka.hr i Deloitte, a pokrovitelj konferencije je tvrtka Megatrend poslovna rješenja.