Minimalac u Hrvatskoj u deset godina realno porastao više od 50 posto, a ove godine dosegnuo 1050 eura

Nacionalne minimalne plaće nastavile su rasti diljem Europe, a najveći porast ponovno je zabilježen u srednjoj i istočnoj Europi, stoji u najnovijem izvješću Eurofounda za ovu godinu.

Nacionalne minimalne brutoplaće porasle su između siječnja 2025. i siječnja 2026. u 21 od 22 države članice s nacionalnom minimalnom plaćom. Slovenija je zabilježila najveći porast, od 16 posto, a slijede Bugarska, Slovačka, Litva i Mađarska, gdje su porasti bili od 11 do 12 posto. Između 2016. i 2026. realna minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je za više od 50 posto.

Veća kupovna moć
Zaposlenicima s minimalnom plaćom također je ojačala kupovna moć u gotovo svim državama članicama u 2026., jer je niža inflacija u siječnju ove godine više nego nadoknadila porast nominalnih minimalnih plaća. Rumunjska je bila jedina iznimka, s minimalnom plaćom zamrznutom u siječnju, a povećanje je stupilo na snagu od srpnja 2026.

Čini se da je Direktiva EU-a o minimalnoj plaći bila faktor koji je potaknuo povećanje stopa u nekoliko država članica, pri čemu su neke koristile indikativne referentne vrijednosti povezane s prosječnim ili srednjim plaćama prilikom odlučivanja o svojim novim stopama minimalnih plaća.

Izvršni direktor Eurofounda Ivailo Kalfin ističe da se nakon godina u kojima su se vlade usredotočile na zaštitu radnika od visoke inflacije pozornost sve više okreće adekvatnosti minimalnih plaća i poboljšanju životnog standarda slabo plaćenih radnika.

Eurofoundov ovogodišnji pregled pokazuje da je politika minimalnih plaća u EU-u nakon nekoliko godina u kojima su povećanja prije svega pokušavala pratiti visoku inflaciju, sada sve više zemalja podiže minimalac kako bi ga približile određenom udjelu prosječne ili medijalne plaće.