Ministarstvo turizma zaštitilo fuže i maneštru

U vrijeme kada se očekuje navala velikog broja turista u špici sezone, na svakom kantuniću u Puli, Rovinju, Poreču, Umagu, Novigradu niču novi restorani, zalogajnice, konobe, oštarije. Svi se diče svojim menijem i pozivaju na ćevapčiće, patagonijske lignje s pomfritom, pljeskavice i bečki odrezak s listom zelene salate i limunom kao nezaobilaznom dekoracijom, čvrsto ukorijenjenom zadnjih pedeset godina.

Gosti se ne pozivaju samo šarenim, vrištećim reklamama, nego se doslovce vuku za rukav, a pritom restorateri najčešće ne nude tradicionalna istarska jela. To je nažalost slika jadranske, pa tako i istarske gastronomije u velikoj većini slučajeva, čast vrhunskim izuzecima. A više od 70 posto turista svrstava odlazak u restoran na drugo mjesto svojih aktivnosti za vrijeme godišnjeg odmora na moru. Očito je to shvatio i ministar turizma Damir Bajs koji je u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom prije godinu dana pokrenuo hvalevrijednu inicijativu brendiranja i promoviranja hrvatske domaće kuhinje.

Naime, Ministarstvo turizma nedavno je izradilo i promoviralo pravilnik o utvrđivanju standarda "Hrvatska autohtona kuhinja" koji definira oko 500 autohtonih hrvatskih jela - od predjela do deserta - koja se mogu naći na jelovnicima hrvatskih restorana i time se izdvojiti od ostalih. Na popisu 500 autohtonih jela, koji će se novim prijedlozima moći i nadopunjavati, od istarskih jela našli su se fuži, njoki, pljukanci, krafi, štrunci, fritaja sa šparogama, nonina kanavaca, špaleta u vinu, domaća tjestenina s tartufima, juha od leće i povrća s maslinovim uljem, maneštre, jota, domaće kobasice i ombolo s kuhanim kupusom, istarski žgvacet od domaće kokoši, janjetine ili teletine, zatim cukerančići, fritule, kroštule, smokvenjak i mnoga druga.

Naravno tu su i neka druga jela koja se u Istri spravljaju kao i na cijelom Jadranu i ostatku Hrvatske kao što su čvarci, slane sardele, kamenice, sirevi i pršut, kosana mast, domaći kruh, krvavice, salata od hobotnice, riba na savor, buzara, crni rižot, rižot s morskim plodovima, jadranski rakovi na salatu, kosana mast, razne juhe s domaćom tjesteninom, biftek, frigana sitna riba, hobotnica i lignje pod pekom, kuhana riba i mnoga druga jela. Naime, prema novom pravilniku, koji bi trebao pomoći da se Hrvatska profilira kao zemlja s dobrim jelom i pićem što, moramo priznati, neće biti lako s obzirom na konkurenciju koja već odavno ima brendiranu gastronomiju, svakom restoranu čiji jelovnik sadrži više od 70 posto autohtonih hrvatskih jela pripast će posebna oznaka koja će ga time isticati iznad ostalih.

Drugi, koji budu imali samo dio takvih jela na meniju, neće dobivati oznaku, nego će to biti istaknuto u njihovim jelovnicima. Ako projekt bude zaživio kako se očekuje, mogli bi se s vremenom specijalizirati restorani s istarskim, dalmatinskim, međimurskim, slavonskim i drugim hrvatskim jelima. Dušan Černjul iz Ceha ugostitelja Obrtničke komore Istarske županije kaže da bi već sada u Istri takvu oznaku moglo dobiti od 80 do 100 ugostiteljskih objekta. Kaže da su to većinom kvalitetni restorani i konobe koji drže do svog imena.