Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2013

Ministarstvo zdravlja: Nismo zabranili steviju i batat

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Poslovni.hr  

Ministarstvo zdravlja: Nismo zabranili steviju i batat

Ministarstvo zdravlja u postupku je donošenja novog pravilnika o dodacima prehrani radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije koji, između ostalog, uređuju uporabu biljnih vrsta u dodacima prehrani stevia i batat.

U medijima se pojavila pogrešna informacija da Ministarstvo zdravlja zabranjuje uporabu popularne biljke stevia i slatkog krumpira batat, što ne odgovara istini, stoji u priopćenju Ministarstva. Prema prijedlogu Prijedlogu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodacima prehrani, čije se donošenje očekuje tijekom veljače, stevia i batat nisu zabranjeni a proizvodnja tih biljaka u Hrvatskoj ničim nije dovedena u pitanje. Ministarstvo zdravlja provelo je javnu raspravu o Prijedlogu pravilnika te ga uputilo na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Ono što je u Pravilniku novo je tzv. negativna lista, odnosno lista biljnih vrsta koje se ne smiju koristiti u dodacima prehrani. To nikako ne znači da se zabranjuje korištenje batata u prehrani, kao ni uzgoj stevie za proizvodnju steviol glikozida – popularnog prirodnog zaslađivača. Zašto se list stevie u prirodnom obliku ne može koristiti kao hrana? Razlog za to je što je list stevie u Europi proglašen „novom hranom“ budući da stevia nije bila tradicionalno u uporabi kao hrana. Stoga se registracija i stavljanje na tržište moraju odobriti posebnom zakonom propisanom procedurom. Stevia zasad tu proceduru nije prošla a steviol glikozid, kao sastojak stevije, proceduru je prošao i odobren je za stavljanje na tržište kao sladilo, pojašnjava se u priopćenju. Kod batata je problem to što korištenje izoliranih aktivnih tvari, koje sadrži gomolj biljke, nije dovoljno istraženo za primjenu u dodacima prehrani, no sam gomolj može se koristiti kao hrana u svakodnevnoj prehrani, dodaju iz Ministarstva.

Dodaci prehrani su, inače, koncentrirani izvor hranjivih sastojaka (npr. pojedinih vitamina, minerala, omega3masnih kiselina itd) koje uzimamo radi obogaćivanja prehrane i poboljšanja zdravlja, obično u obliku, tableta, kapsula i drugim oblicima sličnim lijekovima Jednostavnim rječnikom rečeno dodaci prehrani su – između hrane i lijekova, regulirani su propisima o hrani, ali zbog sadržaja koncentriranih sastojaka imaju značajniji fiziološki učinak u odnosu na klasičnu hranu, te ih ne bi trebalo miješati s uobičajenom hranom i namirnicama, zaključuje se u priopćenju.


Komentari članka

Vezani članci

Od nule do najvećeg proizvođača šampinjona na sjeveru Hrvatske

14.09.2026.

Posljednjih godina i broj proizvođača u laganom je opadanju, jer stariji odlaze u mirovinu, a mlađi se nekako baš i ne odlučuju za tu vrstu proizvodnje. Iznimaka ipak ima. Jedna od njih je obitelj Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica, koja je u samo

Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

04.09.2026.

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima

Mario Gracin preselio se iz Zagreba na Hvar radi regenerativnih vrtova

02.09.2026.

Uz to što dizajnira, uređuje i održava regenerativne vrtove na Hvaru, Mario pokušava i educirati nove generacije. Kako kompostirati, kako privući oprašivače, neke su od tema radionica koje provodi.

Za osiguranje poljoprivredne proizvodnje 23 milijuna eura, evo do kada se možete prijaviti

21.08.2026.

Maksimalni godišnji iznos potpore koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 75.000 eura. Intenzitet javne potpore je 70 posto prihvatljive premije osiguranja

HPK poziva na osnivanje fonda za restrukturiranje poljoprivrede

18.08.2026.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić u otvorenom pismu poljoprivrednicima, javnosti i Vladi pozvao je na nužnost osnivanja snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hr

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1328 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 799 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk