Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2026

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Karolina Rastija  

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Razlike u tlu često su nevidljive na prvi pogled, ali itekako se osjete u proizvodnji. To najbolje zna Mladen Ferenčak iz Đurđevca u Koprivničko-križevačkoj županiji, koji obrađuje oko 280 hektara poljoprivrednog zemljišta i već godinama svoje odluke temelji na analizama tla i stvarnim podacima s parcela.

Na gospodarstvu prevladava kukuruz za biomasu koji se koristi za silažu, dok se u plodoredu izmjenjuju uljana repica, suncokret i pšenica. Kao pokrovni usjev koriste bob, prvenstveno zbog njegova pozitivnog utjecaja na strukturu i plodnost tla.

"Kroz dugogodišnji rad naučili smo koliko su razlike u tlu važne - od pH vrijednosti do sadržaja organske tvari i dostupnosti hranjiva", ističe proizvođač. Upravo su te razlike bile razlog zbog kojeg su odlučili veći naglasak staviti na analize tla i suradnju sa stručnim laboratorijem Labosan iz Virovitice.

Konzervacijska poljoprivreda traži razumijevanje tla
Na gospodarstvu se već niz godina primjenjuje konzervacijska poljoprivreda. U praksi to znači manje mehaničke obrade tla, manji broj prohoda i promišljeniji pristup svakoj agrotehničkoj mjeri.

Takav sustav, kako ističu, donosi uštede u gorivu i vremenu, ali i veću sigurnost u proizvodnji. Gnojidba i ostale mjere ne rade se napamet, nego se temelje na podacima dobivenima laboratorijskim analizama. Ne očekuju se brzi rezultati, već se kroz redovito praćenje stanja tla nastoji dugoročno očuvati plodnost i stabilnost prinosa.

Posebna se pažnja posvećuje strukturi tla, vodenom režimu i sadržaju hranjiva. Već u prvim godinama primjene konzervacijskih mjera vidljivo je da tlo bolje prima i zadržava vodu, što je izuzetno važno u današnjim klimatski nestabilnim uvjetima.

Redovite analize tla daju mu, kaže nam, jasnu sliku stanja na parcelama i potvrđuju ide li se u pravom smjeru. Ističe kako je najvažniji pokazatelj poboljšanje parametara tla.

"Analize tla pokazuju gdje se nalazimo, kuda smo krenuli i što trebamo mijenjati", naglašava. Kada se vidi da tlo nije iscrpljeno, već se postupno obnavlja i bolje zadržava hranjiva, lakše je planirati plodored i daljnje konzervacijske mjere.

Uz to, provode i analizu biljnog materijala, koje im služe kao dodatni alat za brzu dijagnostiku eventualnih nedostataka hranjiva i pravovremenu korekciju gnojidbe.

N-min analiza donosi konkretnu uštedu
Posebno mjesto u planiranju proizvodnje ima N-min analiza, koju na gospodarstvu provode već drugu godinu. Ova analiza pokazuje stvarno stanje mineralnog dušika u tlu i omogućuje preciznije planiranje prihrane.

Kada se unaprijed definira ciljani prinos i poznaje početno stanje dušika, moguće je točno odrediti koliko hranjiva treba dodati. Time se ostvaruju uštede, ali se istovremeno vodi računa o okolišu i izbjegava nepotrebno opterećenje tla.

"N-min uzorkovanje najoptimalnije je provoditi u rano proljeće prije prve prihrane, neposredno prije sjetve ili početka vegetacije, kada najtočnije pokazuje raspoloživi dušik u tlu", kažu iz Labosana te dodaju kako je ova metoda posebno vrijedna jer pokazuje stvarnu količinu biljci pristupačnog mineralnog dušika u tlu (nitratni i amonijski oblik), čime omogućuje preciznije planiranje gnojidbe, smanjenje troškova i izbjegavanje prekomjernog gnojenja.

Ovaj laboratorij, koji je lider u broju analiza tla u Hrvatskoj, osigurava pravovremenu obradu uzoraka i jasne preporuke, kako bi proizvođači mogli donositi konkretne odluke u optimalnom roku.

"Cijena N-min paketa iznosi 36 eura za analizu na dvije dubine, dok paket s uzorkovanjem iznosi 48€", poručuju.

Pojasnili su kako su proveli pokus na jednoj od parcela, prateći promjene dušika i testirajući najbolje prakse precizne gnojidbe. Analizom je utvrđena oaza s jako kiselom reakcijom što je rezultiralo povišenim koncentracijama aluminija. Time je identificiran uzrok slabijeg rasta biljaka te je objašnjena veća koncentracija neiskorištenog dušika u tlu. "Pravodobnom analizom spriječeni su daljnji gubitci u proizvodnji te ostvarene višestruke financijske uštede budući da se fokusiralo na stvarni problem", smatraju.

Uz standardne analize tla određuju i mikroelemente u tlu te kompletnu analizu biljnog materijala što omogućuje još preciznije preporuke i brže reagiranje u proizvodnji.

Bez poznavanja tla dolazi do nepotrebnih troškova
Ferenčak smatra kako je velika vrijednost u tome što uz analize dobiva i stručnu podršku - od uzorkovanja do interpretacije rezultata. Same brojke, kaže, ne znače puno ako se ne znaju pravilno protumačiti i primijeniti u praksi. Suradnja s laboratorijem omogućuje mu, dodaje, donošenje sigurnijih odluka i pokazuje smjer u kojem se proizvodnja razvija.

Za one koji još uvijek rade bez laboratorijskih analiza tla ima jasnu poruku, a to je da bez podataka nema dugoročno održive poljoprivrede. "Gnojidba i planiranje proizvodnje bez poznavanja stvarnog stanja tla često dovode do nepotrebnih troškova i slabijih rezultata."

"U budućnosti želimo još više raditi na praćenju stanja tla, analizama i konkretnim mjerenjima rezultata. Cilj nam nije samo 'ne orati', nego razumjeti biologiju tla, mikrobiologiju i procese koji se u tlu događaju", zaključio je.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk