MOĆNI RUS ŠIRI POSLOVNI IMPERIJ Kupio je IGH, želi Kupare, a sada preuzima i Hidroelektru niskogradnju

Ruski poslovni čovjek Sergej Gljadelkin započeo je proces preuzimanja građevinske tvrtke Hidroelektra niskogradnja. Gljadelkin je većinski vlasnik Instituta IGH i kupnjom Hidroelektre širi svoj posao u Hrvatskoj na poslove građenja. U građevinskim krugovima već se duže vrijeme priča kako Gljadelkin želi preuzeti ovu tvrtku, a realizacija je krenula u srijedu kada je na sjednici Nadzornog odbora ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hidroelektre podnio Rade Pilipović.

Umjesto njega imenovan je Ivan Kršić. Kršić je na čelo Hidroelektre došao s mjesta nadzornog inžinjera u IGH. Prema neslužbenim informacijama, Pilipović nije želio dati ostavku već ga je na to prisilio Gljadelkin koji je potom doveo svog čovjeka na čelo tvrtke.

Prema neslužbenim informacijama, Gljadelkin bi preuzeo 75 posto tvrtke, a cijeli proces bi trebao biti završen u veljači do kada bi trebao završiti predstečajni postupak Hidroelektre. Prema dostupnim informacijama Gljadelkin je najviše zainteresiran za reference koje Hidroelektra posjeduje jer mu to omogućuje prijavu na natječaje gradnje. Gljadelkin je dosad kupio većinski dio Instituta IGH te se javio na natječaj za turistički kompleks Kupari.

Hidroelektra je u iznimno velikim problemima. Od rujna je u postupku predstečajne nagodbe, a uprava te tvrtke je postupak pokrenula zbog nelikvidnosti. U postupku predstečajne nagodbe, utvrđene su tražbine u iznosu od gotovo 240 milijuna kuna, a prvih devet mjeseci ove godine je završila s gubitkom od 78,9 milijuna kuna. Krajem rujna, Hidroelektra je imala oko 900 zaposlenih. Prema neslužbenim informacijama, predstečajnu nagodbu pokrenuo je bivši predsjednik Uprave tvrtke Pilipović koji je na taj način želio spriječiti prodaju tvrtke. Zbog toga je jedna od triju največih dioničara Sanja Salopek tražila poništenje odluke Nagodbenog vijeća o otvaranju predstečajne nagodbe jer Uprava tvrtke o tome nije obavijestila Nadzorni odbor, odnosno zainteresirane dioničare.

Njezin zahtjev za prekidom postupka predstečajne nagodbe posljednji je u nizu problema u toj građevinskoj tvrtki koji su se trebali okončati prodajom. Tako su se barem ponadali neki dioničari. Brojni izvori iz Hidroelektre tvrde da je Uprava, kojoj je na čelu generalni direktor Rade Pilipović, odlukom da pokrene predstečajnu nagodbu zaustavila preuzimanje te kompanije od strane zasad nepoznatog fonda. Kako su nam potvrdili u Hidroelektri, fond je 9. rujna uputio pismo namjere za preuzimanjem Hidroelektre kao rezultat prethodnih dogovora s većinom dioničara koji su pristali prodati svoje dionice fondu, među kojima jebila Salopek, vjerujući da je to jedini način za očuvanje tvrtke.

Istoga dana Rade Pilipović kao generalni direktor potpisuje zahtjev za predstečajnom nagodbom i šalje ga Fini, nakon čega se fond zahvalio na ponuđenim dionicama i odustao od preuzimanja. Dioničare koji su bili spremni prodati dionice te veći dio zaposlenika iznenadio je Pilipovićev potez jer su ih iz fonda uvjerili da Hidroelektri mogu omogućiti nove poslove. Kako neslužbeno doznajemo, u fondu su se obvezali platiti dobavljače u vrijednosti od 40 milijuna kuna, dati 30 milijuna kuna za pokretanje proizvodnje i dodatnih nekoliko desetaka milijuna kuna za zaostale plaće, ali tek nakon što preuzmu dionice uvrijednosti od 10 milijuna kuna. Salopek je s 14,20 posto dionica treći najveći dioničar. Jednak broj dionica ima i Pilipovićev zamjenik Petar Marić, dok Pilipović, kao najveći pojedinačni dioničar, ima 0,1 posto više dionica od Salopek.