Modernizacija javne rasvjete prepolovila troškove

Zbog nedostatka novca, a ponekad i razumijevanja nadležnih, u Hrvatskoj se nedovoljno ulaže u modernizaciju javne rasvjete u gradovima i općinama iako bi ona donijela velike energetske, financijske i ekološke koristi, upozoreno je na okruglom stolu o kvaliteti života u gradovima. Vidljivo je to i iz pilot-projekta modernizacije javne rasvjete u Zagrebu na dijelu Zelenog vala i u Aveniji Dubrovnik, provedenog u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom HEP Esco koja je prije nekoliko godina proglašena najboljom u Europi za projekte energetske učinkovitosti. Stara rasvjetna tijela zamijenjena su suvremenima koje je izradila tvrtka Philips, svjetski lider u proizvodnji rasvjetnih tijela, što je donijelo velike uštede.

Konkretno, prema riječima Mije Maroševića, šefa Odsjeka za građenje i održavanje javne rasvjete u Gradu Zagrebu, time je omogućena ušteda od 47 posto na energiji i od čak 69 posto na održavanju. Tako veliki postoci ne čude kad se zna da je najveći dio zagrebačke javne rasvjete star više desetljeća pa se koristi čak 138 različitih vrsta svjetiljki, što stvara velike probleme u nabavi rezervnih dijelova. Budući da se kvar na javnoj rasvjeti u urbanom dijelu grada mora, po propisima, otkloniti za najviše 24 sata od dojave, kako u nekoj ulici ne bi bilo različitih svjetiljki, radnici ih često moraju demontirati u jednoj da bi ih mogli kompletirati u drugoj. Za rekonstrukciju preostalih dijelova zastarjele zagrebačke javne rasvjete, prema procjenama stručnjaka, potrebno je oko 150 milijuna eura. Jasno je da je toliki novac sada teško namaknuti jer se zagrebački proračun zbog krize smanjuje pa je predviđeno da se to obavi u nekoliko faza.

Već je pripremljena druga u kojoj bi u zamjenu 6700 svjetiljki i ostalih dijelova sustava trebalo uložiti 53 milijuna kuna, ali zasad, kako smo doznali, sve stoji unatoč činjenici da je tvrtka HEP Esco po već dokazanom modelu izradila program kako se može modernizirati zagrebačka javna rasvjeta bez porasta troškova. Sve se temelji na kreditima koji se vraćaju od velikih ušteda na potrošnji električne energije i održavanju sustava, a nakon zaključene otplate ostvaruje se čista zarada. Tome treba dodati i velike ekološke koristi jer se kroz smanjenu potrošnju struje smanjuje i emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje i klimatske promjena. Ekološki rečeno, učinak zamjene rasvjete ekološkim rasvjetnim instalacijama na zagrebačkoj Aveniji Dubrovnik jednak je uzgoju šume sa 17.000 stabala jer se godišnje za stotine tona smanji emisija ugljikova dioksida.

Ujedno, takvim se projektima Hrvatskoj olakšava ispunjavanje strogih uvjeta o smanjenju emisije stakleničkih plinova i poboljšanju energetske učinkovitosti. Bolje dizajniranim novim rasvjetnim tijelima znatno se smanjuje i svjetlosno onečišćenje, o čemu je Sabor ovih dana donio zakon. Tako su stručnjaci u sklopu modernizacije javne rasvjete u zagrebačkoj Aveniji Dubrovnik izračunali da će, za razliku od stare izgrađene 80-ih godina prošloga stoljeća koja je trošila 1620 megavatsati, nova smanjiti godišnju potrošnju za 62 posto (ili za 1140 megavatsati), a emisiju stakleničkih plinova za 920 tona. Istodobno, građani su dobili 40 posto više svjetla, ističe direktor Philipsova predstavništva za Hrvatsku Darko Balun.

Prema podacima HEP Esca, pilot-projekt poboljšanja energetske učinkovitosti javne rasvjete u Aveniji Dubrovnik i južnom dijelu Zelenog vala Zagrebu donosi godišnje uštede od oko 550.000 kuna. Kako je ukupna vrijednost tog projekta 4,7 milijuna kuna, od čega je HEP Esco osigurao 3,6 milijuna, uloženi novac vratit će se za sedam godina, a sve poslije je čista dobit. Zato nije ni čudo da je sve više gradova i općina zainteresirano za takve isplative projekte poboljšanja energetske učinkovitosti javne rasvjete, tim više što cijene energenata rastu pa time žele smanjiti račune za rasvjetu jer se u Hrvatskoj još uvijek uglavnom koriste stare svjetiljke i žarulje. Modernizacijom rasvjete mogu se postići velike ekonomske, energetske i ekološke koristi uz one estetske.

Postoje i drugi načini kako jedinice lokalne samouprave mogu osigurati novac za takve investicije, kaže Julije Domac, ravnatelj Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, navodeći primjer Zaprešića i Jastrebarskog gdje se javna rasvjeta modernizira zahvaljujući novcu iz europskih fondova.