‘Najbrži prst’ jedini put do novca: Prijave za maksimalnih 204.000 kuna po kućanstvu startaju 1. rujna u 9 ujutro

Ovaj program samo je dio aktivnosti koje Hrvatska poduzima kako bi kao država postigla planirano smanjenje potrošnje energije.

Među natječajima za državne subvencije, za koje je velik broj građana započeo pripreme za mandata bivše Vlade, po popularnosti ali i dužini čekanja ističe se Javni poziv za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća 2020. Kombinacijom različitih mjera – zamjenom vanjske stolarije i obnovom fasade te sustavima za korištenje OIE, može se pojedinačno ostvariti i do 204.000 kuna poticaja. Ipak, kako se pretpostavlja da maksimalna kombinacija neće biti čest slučaj, izglednim se smatra da bi svi koji ispunjavaju uvjete ostvarili 60% bespovratnog novca. Poziv o kojem je riječ u tijeku je već cijelo ljeto, kao i pripreme koje su počele nakon njegova raspisivanja 25. lipnja od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pa je ovdje nadležnost od bivšeg ministra Predraga Štromara preuzeo novi ministar Darko Horvat koji je pored prostornog uređenja i graditeljstva nadležan i za državnu imovinu.

Mudro su odmah reeagirali

Tijekom aktualnog procesa pokazuje se da je velik broj građana odmah reagirao, sudeći prema navodima direktora Fonda Siniše Kukića, pritom koristeći mogućnost da unutar svog korisničkog sučelja unose podatke za prijavu i ‘uploadaju’ dokumentaciju u pdf formatu, samostalno ili uz pomoć energetskog certifikatora čije usluge sami plaćaju. Riječ je o unosu koji nije ujedno i službena prijava, već sa službenim zaprimanjem Fond započinje 1. rujna u 9:00 kada će sustav za e-prijave imati omogućenu opciju “Prijavi se”. Model je poznat i kao ‘najbrži prst’, a korisnici bi se tada trebali ulogirati u svoj korisnički račun, ući u obrazac za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća te i službeno predati prijave

“Fond je za provedbu ovog programa osigurao 203 milijuna kuna i, s obzirom na veliki interes građana, ne sumnjamo u to da će sredstva biti dodijeljena vrlo brzo. Zasad u našem sustavu za e-prijavu imamo registrirano više od 2000 korisnika koji su počeli pripremati svoje prijave i učitavati potrebnu dokumentaciju“, kaže Kukić.

S obzirom na iskustva dosadašnjih programa, istaknuo je važnost učitavanja sve potrebne dokumentacije prilikom prijave, jer ju se neće nadopunjavati.

“Prvo treba ustanoviti odgovara li vaša kuća uvjetima natječaja, a zatim i imate li svu potrebnu dokumentaciju. Mjere energetske učinkovitosti za koje se prijavljuje moraju biti predložene u Izvješću o energetskom pregledu, a ponude izvođača moraju biti usklađene s time i imati navedene sve potrebne koeficijente“, navodi Kukić.

Od ukupnog iznosa, podsjetimo, 32 milijuna kuna namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva (100% poticaji). Nastavak je to nacionalnog Programa energetske obnove obiteljskih kuća kojeg je Vlada donijela 2014., za čije financiranje je zadužen FZOEU. Cilj je Programa povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost.

Troše 40% ukupne enregije

Ovaj program samo je dio aktivnosti koje Hrvatska poduzima kako bi kao država postigla planirano smanjenje potrošnje energije. Naime, obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj, koji troši 40% energije na nacionalnoj razini. Najviše ih je izgrađeno prije 1987. – nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji), pa troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, tako da mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. Provedba ovog programa u kućama je u 2014. uključivala JLS, koje su se prijavljivale na Javni poziv Fonda, sudjelovale u sufinanciranju (s 2,5, 5 ili 10%) te provodile Javne natječaje za sufinanciranje građana. Za obnovu kuća građani su mogli dobiti od 50 pa do 82,5% bespovratnih sredstava, ovisno o statusu područja gdje žive. Fond je tada osigurao 160 mil. kn za projekte vrijedne više od 260 milijuna, a u program se od ukupno 576 uključilo 180 JLS-a , koje su prijavile oko oko 6000 projekata.