Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2021

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

Izvor: www.lider.media · Autor: Neven Vidaković  

Nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti nego kolika će biti

Godine 1946. u SAD-u inflacija je bila 18 posto, godinu dana prije bila je samo dva posto. Razlog je jednostavan, Drugi svjetski rat je završio, vojska se vratila kući i počela trošiti novac. Ista stvar će se dogoditi sa ekonomijama u EU i SAD-a kada se ponovo otvore. Nakon više od godinu dana zatvorenosti potražnja će najednom narasti.

Voditelji monetarne i fiskalne politike to uopće ne uzimaju u obzir nego nastavljaju ekstremnu ekspanzivnu monetarnu i fiskalnu politiku kada je upitno treba li ekonomiji dodatno povećanje količine novca i koja je svrha fiskalne politike koja se zadužuje kako bi dijelila novac putem socijalne pomoći. I monetarnu i fiskalnu politiku treba vratiti u normalne i razumne okvire.

U ekstremnim situacijama uvijek se javljaju ekstremne tvrdnje. Tako kada je CROBEX pao sa 5000 na 4000 to je bio odličan trenutak za kupnju, jer CROBEX ide na 10000. Slično je bilo i 2000. godine kada je bio krah dot.com balona tada živjeti u ekonomiji koja više nema poslovne cikluse nego samo ekonomsku ekspanziju. Danas se tvrdi da živimo u ekonomiji koja nema inflaciju. Ekstremne tvrdnje za ekstremne situacije.

Najnovija takva ekstremna teza jeste teorija koja se naziva moderna monetarna teorija (eng. modern monetary theory) ili MMT. Glavni postulati MMT-a su da država proizvodi novac i da uvijek može otplatiti svoje dugove povećanjem količine novca. Upravo zato dok u ekonomiji ima slobodnoga kapaciteta država može povećavati količinu novca koliko hoće i imati deficit koliki hoće. Odnosno za sva ostala tržišta u ekonomiji vrijede zakoni ponude i potražnje, ali ne i za novac i državni dug.

Neosporna je činjenica da je inflacija jako dugo neprirodno niska. Osim robnoga šoka iz 2008. godine zadnja dva desetljeća jesu desetljeća stvarno niske inflacije. Ali ne možemo uzeti prošlost kao osnovu za budućnost.

COVID je poremetio sve ekonomije. Profesor Vladimir Čavrak je u svome izvrsnom radu „Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju“ (koji je jedan od prvih radova na temu COVID-a u RH) napisao da je COVID kriza agregatne potražnje i agregatne ponude. Prvo je došlo do krize agregatne potražnje zbog zatvaranja ekonomije. U međuvremenu je značajan dio poduzetnika propao i kada dođe do otvaranja ekonomije ponuda neće moći zadovoljiti potražnju i doći će do rasta cijena. Sličan efekt koji se dogodio 1946. kada su se vojnici vratili kući nakon rata.

Važno je znati zašto je inflacija problem. Rast cijena posebno u ekonomiji koja ima velike prihode iz PDV-a rast inflacije je dobar, jer povećava prihode države. Problem inflacije leži u jednom drugom segmentu ekonomije: državnom dugu.

Već godinama kamatne stope na državne obveznice su jako niske ili čak negativne. Kada je pad kamatnih stopa počeo, investitori su činjenicu da obveznice nose niske prihode mogli nadoknaditi rastom cijena. To je posebno pogodovalo razdoblju nakon 2013 godine. Po smirenju euro dužničke krize financije država su se počele oporavljati. Čak je i Hrvatska imala proračunski višak. Njemačka je imala politiku schwartze 0 pozitivne nule kada se radi o deficitu proračuna.

Ovakvo ponašanje je rezultiralo činjenicom da su države morale izdavati sve manje obveznica kako bi pokrile svoju deficite. Stvorila se blažena klima: države su dobivale sve bolje kamata, a investitori su uživali u rastu cijena obveznica zbog smanjenja ponude i rast potražnje.

COVID kriza je sve ovo krenula. Godine 2020. sva tri velika ekonomska bloka (SAD, EU i Kina) su imali ogromne deficite koje su financirale izdavanjem obveznice. Najednom je državnih obveznica previše. U početku investitori su imali značajne kapacitete za kupnju novih izdanja, a centralne banke su izdašno kupovale obveznice. Ekvilibrij je ponovno postignut, ali zadnjih nekoliko mjeseci stvari su se značajno promijenile.


Komentari članka

Vezani članci

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

22.04.2021.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane glob

Istraživanje: Brexit teško pogodio financijske tvrtke u Londonu

18.04.2021.

Londonski City ostat će u doglednoj budućnosti dominantno financijsko središte u Europi, ali njegov će utjecaj s vremenom slabjeti, što za sobom povlači rizik smanjivanja sadašnjih 26 milijardi funti britanskog viška u trgovini financijskim uslugama s Eur

Znate li razliku između donacije i sponzorstva?

13.04.2021.

Vrlo često poduzeća se u sklopu društvenog odgovornog poslovanja odlučuju na sponzorstva ili donacije. Iako su pojmovi donacije i sponzorstva slični, oni se ipak razlikuju odnosno drugačije se porezno tretiraju. U nastavku saznajte koja je razlika između

Hoće li Hrvatska morati povećati izdvajanja za javno zdravstvo

06.04.2021.

Doprinos trenutno iznosi 16,5% na takozvanu bruto I (jedan) plaću. Radnik zaposlen u Zagrebu, s neto plaćom od 6,000 kuna koji nema djece ni drugih olakšica, za zdravstvo izdvaja 1,365 kuna na mjesec ili 16,380 kuna na godinu. Radnik s plaćom od 9,000 kun

Evo kako smanjiti mjesečni predujam za porez na dobit

23.03.2021.

Poduzetnici kojima je prihod do 7,5 milijuna kuna godišnju će obvezu poreza podijeliti s brojem mjeseci poslovanja u 2020. i tako utvrđenu mjesečnu obvezu predujmova poreza umanjiti za 16,6 posto, što je razmjerno sniženju porezne stope s 12 na 10 posto.

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici