Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ou 2017

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

I najplodnija tla u Slavoniji su kisela, žedna i jalova zbog prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva, kojih smo među najvećim potrošačima u Europi, upozorio je nadavno u intervjuu za Večernji list neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor ističući kako na sagorjelom humusu možemo imati još najviše 60 do 100 žetvi.

No dok prodaju gnojiva, pesticida, herbicida i sličnog Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija od početka godine stimuliramo i nižim PDV-om od 13% – na poboljšivače tla, primjerice, koji zemlju vraćaju u život, zaboravilo se.

Iako je sve spremno za proljetnu sjetvu, na njih se i dalje obračunava stopa PDV-a od 25%, ljute se ratari i proizvođači, a to je tek jedna u nizu nebuloza novoga pravilnika koji su, kako neslužbeno doznajemo, kreirali financijski i porezni, a ne i poljoprivredni stručnjaci, zbog čega je i Ministarstvo poljoprivrede ovih dana zatražilo sastanak nadležnima iz Porezne uprave.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić od početka godine najavio je, podsjetimo, niži PDV na repromaterijal, sjeme i sadnice te stočnu hranu. No u šumi novih proizvoda i usluga Porezne uprave kojima PDV “pada” na 13%, gdje se nabrajaju i dječje sjedalice, ulaznice za koncerte, stavljanje u promet urna i ljesova..., i poljoprivreda je samo taksativna stavka. Pod sjemenjem na koje je manji PDV čak je i sjeme kikirikija, pamuka, sezama, ricinusa ili riže, kao da su hrvatske njive upravo stvorene za tu vrstu kultura.

S druge strane, ni riječi o sjemenu boba, sadnicama povrća, jagoda... A iako je i većina domaće pšenice lani bila za stočnu ishranu, samo se kukuruz i soja ubrajaju u hranu za životinje po sniženoj stopi.

– Nema ni ječma, raži ni zobi – nabraja predsjednik Udruge Život Antun Laslo, ističući kako je cijeli sustav naopačke postavljen.

– Ozbiljnim OPG-ima u sustavu PDV-a on je samo prolazna stavka, bio on 13 ili 25%. Na ruku se išlo samo hobistima i vikendašima – uvjeren je Laslo, čija udruga predlaže da se PDV ukalkulira u cijenu mlijeka i drugih proizvoda domaćih proizvođača, čime bi se najlakše pomoglo selu, potrošači bi više jeli domaće, a država time ne bi puno izgubila.

Dijelu proizvođača, trgovaca i distributera nerazumljivo je spadaju li u stočnu hranu i stočni kvasac, sol za lizanje, peletirana lucerna, soda-bikarbona, kao i neke gotove krmne smjese i mineralno-vitaminski dodaci pa ih jedni naplaćuju s 13, drugi s 25% PDV-a.

U Velebit-Agru nesretni su što poboljšivačima tla, zeolitu, kalcitu... koji smanjuju korištenje NPK gnojiva koja osiromašuju i zakiseljuju tlo, rahle zemlju, jačaju imunitet bilja što znači manje zaštite kroz kemiju, vežu teške metale i pesticide, ne zagađuju tla ni vode..., nije pala stopa PDV-a. Direktor Marijan Hren kaže kako je žalosno da to sve moraju objašnjavati institucijama koje bi po svome znanju trebale biti i ispred njih.

Iz Ministarstva financija jučer nismo dobili odgovor, dok iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su svjesni brojnih primjedbi i zahtjeva za objašnjenja. Tvrde da oni nisu izravno sudjelovali u izmjenama pravilnika, jer je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija pa nisu mogli utjecati ni na listu proizvoda za koje je uvedena snižena porezna stopa.

No ministar Tomislav Tolušić odmah je, kažu, reagirao na pristigle primjedbe i zatražio razgovor s nadležnima, dok su mjerodavne uprave Ministarstva još krajem prošlog mjeseca Poreznoj upravi poslale detaljno očitovanje i cjelovit prijedlog promjena snižene stope PDV-a u poljoprivredi – kažu iz Ministarstva ističući kako bi odgovor Porezne uprave javnosti mogao biti poznat u idućih 10-ak dana.

– Potvrdi li se pak idućih mjeseci i definitivno da repromaterijal, sadnice i sjemenje, odnosno stočna hrana u maloprodaji nisu pojeftinili, a što se očekivalo, Ministarstvo će razmotriti novi prijedlog prema Vladi RH, o povratku porezne stope na 25% – priopćili su.


Komentari članka

Vezani članci

300.000 sjemenki u kilogramu i 400 litara biodizela po hektaru: Zašto je uljana repica top kultura?

05.05.2026.

Uljana repica jedna je od najvažnijih industrijskih biljaka današnjice, iako u prirodi ne postoji u divljem obliku. Riječ je o kulturi iz porodice krstašica koja se uzgaja prvenstveno zbog sjemena bogatog uljem i bjelančevinama, čak oko 40 posto čini ulje

Poljoprivrednici će zarađivati na trgovanju ugljikom?

24.04.2026.

Na velikoj međunarodnoj konferenciji koja se u utorak, 21. travnja, u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) održala na Sveučilištu u Zadru, predstavljen je više od dva milijuna eura vrijedan projekt Green Economy and CO2 (GECO

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Predstavljeno 7 novih mjera za proizvođače: Neki do 100.000 € potpore i 100% financiranja

22.04.2026.

Predloženim Programom potpore za uspostavu kratkih lanaca opskrbe za razdoblje 2026. - 2028., vrijednim 1,8 milijuna eura, potiče se razvoj modela opskrbe s najviše jednim posrednikom između proizvođača i krajnjeg potrošača, čime se omogućuje izravniji pl

Robotski psi čuvaju usjeve: Svaki pokušaj krađe ili sabotaže pod stalnim nadzorom

21.04.2026.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), poljoprivredni gigant Bayer počeo je koristiti robotske pse za nadzor velikih plantaža kukuruza

Tag cloud

  1. 2856 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1393 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1340 članka imaju tag industrija
  11. 1249 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1078 članka imaju tag menadžment
  14. 1184 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 462 članka imaju tag BDP
  17. 687 članka imaju tag opg
  18. 541 članka imaju tag krediti
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 518 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 438 članka imaju tag osijek
  32. 529 članka imaju tag obrazovanje
  33. 449 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke