Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ožu 2017

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

I najplodnija tla u Slavoniji su kisela, žedna i jalova zbog prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva, kojih smo među najvećim potrošačima u Europi, upozorio je nadavno u intervjuu za Večernji list neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor ističući kako na sagorjelom humusu možemo imati još najviše 60 do 100 žetvi.

No dok prodaju gnojiva, pesticida, herbicida i sličnog Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija od početka godine stimuliramo i nižim PDV-om od 13% – na poboljšivače tla, primjerice, koji zemlju vraćaju u život, zaboravilo se.

Iako je sve spremno za proljetnu sjetvu, na njih se i dalje obračunava stopa PDV-a od 25%, ljute se ratari i proizvođači, a to je tek jedna u nizu nebuloza novoga pravilnika koji su, kako neslužbeno doznajemo, kreirali financijski i porezni, a ne i poljoprivredni stručnjaci, zbog čega je i Ministarstvo poljoprivrede ovih dana zatražilo sastanak nadležnima iz Porezne uprave.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić od početka godine najavio je, podsjetimo, niži PDV na repromaterijal, sjeme i sadnice te stočnu hranu. No u šumi novih proizvoda i usluga Porezne uprave kojima PDV “pada” na 13%, gdje se nabrajaju i dječje sjedalice, ulaznice za koncerte, stavljanje u promet urna i ljesova..., i poljoprivreda je samo taksativna stavka. Pod sjemenjem na koje je manji PDV čak je i sjeme kikirikija, pamuka, sezama, ricinusa ili riže, kao da su hrvatske njive upravo stvorene za tu vrstu kultura.

S druge strane, ni riječi o sjemenu boba, sadnicama povrća, jagoda... A iako je i većina domaće pšenice lani bila za stočnu ishranu, samo se kukuruz i soja ubrajaju u hranu za životinje po sniženoj stopi.

– Nema ni ječma, raži ni zobi – nabraja predsjednik Udruge Život Antun Laslo, ističući kako je cijeli sustav naopačke postavljen.

– Ozbiljnim OPG-ima u sustavu PDV-a on je samo prolazna stavka, bio on 13 ili 25%. Na ruku se išlo samo hobistima i vikendašima – uvjeren je Laslo, čija udruga predlaže da se PDV ukalkulira u cijenu mlijeka i drugih proizvoda domaćih proizvođača, čime bi se najlakše pomoglo selu, potrošači bi više jeli domaće, a država time ne bi puno izgubila.

Dijelu proizvođača, trgovaca i distributera nerazumljivo je spadaju li u stočnu hranu i stočni kvasac, sol za lizanje, peletirana lucerna, soda-bikarbona, kao i neke gotove krmne smjese i mineralno-vitaminski dodaci pa ih jedni naplaćuju s 13, drugi s 25% PDV-a.

U Velebit-Agru nesretni su što poboljšivačima tla, zeolitu, kalcitu... koji smanjuju korištenje NPK gnojiva koja osiromašuju i zakiseljuju tlo, rahle zemlju, jačaju imunitet bilja što znači manje zaštite kroz kemiju, vežu teške metale i pesticide, ne zagađuju tla ni vode..., nije pala stopa PDV-a. Direktor Marijan Hren kaže kako je žalosno da to sve moraju objašnjavati institucijama koje bi po svome znanju trebale biti i ispred njih.

Iz Ministarstva financija jučer nismo dobili odgovor, dok iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su svjesni brojnih primjedbi i zahtjeva za objašnjenja. Tvrde da oni nisu izravno sudjelovali u izmjenama pravilnika, jer je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija pa nisu mogli utjecati ni na listu proizvoda za koje je uvedena snižena porezna stopa.

No ministar Tomislav Tolušić odmah je, kažu, reagirao na pristigle primjedbe i zatražio razgovor s nadležnima, dok su mjerodavne uprave Ministarstva još krajem prošlog mjeseca Poreznoj upravi poslale detaljno očitovanje i cjelovit prijedlog promjena snižene stope PDV-a u poljoprivredi – kažu iz Ministarstva ističući kako bi odgovor Porezne uprave javnosti mogao biti poznat u idućih 10-ak dana.

– Potvrdi li se pak idućih mjeseci i definitivno da repromaterijal, sadnice i sjemenje, odnosno stočna hrana u maloprodaji nisu pojeftinili, a što se očekivalo, Ministarstvo će razmotriti novi prijedlog prema Vladi RH, o povratku porezne stope na 25% – priopćili su.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska proizvela 22 milijuna litara mlijeka manje, svinjogojstvo tone

30.09.2026.

Svinjski prirast pao je 10,6 posto, broj zaklanih svinja 16,1 posto, dok je peradarstvo jedini veći segment koji snažno raste

Bavite se uzgojem i preradom maslina? Morate dostaviti podatke o stanju zaliha ulja!

29.09.2026.

Dostava podataka i to na obrascu iz Priloga III. Pravilnika o Upisniku maslinika, vrši se osobnom predajom, pisanim putem ili putem elektroničke pošte podružnici APPRRR-a.

Od nule do najvećeg proizvođača šampinjona na sjeveru Hrvatske

14.09.2026.

Posljednjih godina i broj proizvođača u laganom je opadanju, jer stariji odlaze u mirovinu, a mlađi se nekako baš i ne odlučuju za tu vrstu proizvodnje. Iznimaka ipak ima. Jedna od njih je obitelj Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica, koja je u samo

Obrti i tvrtke mogu dobiti do 20.000 eura: Prijave do 16. rujna

04.09.2026.

Prijave se podnose elektroničkim putem, a svi detalji, uvjeti i potrebna dokumentacija dostupni su u tekstu Javnog poziva i uputama za prijavitelje na službenim mrežnim stranicama Grada Zagreba.

Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

04.09.2026.

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima

Tag cloud

  1. 2917 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1533 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk