Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Srp 2021

Novi/stari šampion: Zvonko Barić iz Narda i ove je godine proizveo najbolji kulen

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Novi/stari šampion: Zvonko Barić iz Narda i ove je godine proizveo najbolji kulen

Kulen proizvođača OPG Barić iz Narda proglašen je šampionom ocjenjivanja kakvoće kulena/kulina, koje organizira Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Osijek.

"Pitaju me stalno za tajnu - a tajne nema nego sve imam zapisano. Za svaku šaržu koju radim pišem točno koliko čega stavim", kaže Zvonko Barić koji je pobjednik na ovoj kulenijadi treći put odnosno drugi put za redom.

Objasnio nam je kako je važna dobra kvaliteta sirovine pa tako i da morate imati svinje od 180 do 200 kilograma, starosti najmanje godinu dana. "To je idealno meso koje daje proizvod koji nema toliko vode i i nije sklon kvarenju. Morate imati kvalitetnu začinsku mljevenu crvenu papriku, domaću, a što nije teško osigurati jer u Baranji ima mnogo kvalitetnih proizvođača", napominje.

Kulen o kojem govorimo jedinstven je u svijetu, naglasio je Igor Mikulić, predsjednik Organizacijskog odbora ovoga ocjenjivanja. Postoji veliki broj prerađevina na sličnoj bazi, dodao je, no onaj koji nastaje u Slavoniji, Baranji i Srijemu sigurno je poseban. Autohton je i pokazao se najbolji upravo kada nastaje od domaćih svinja, rekao je.

Kulen, kralj kobasica i dijamant u kruni slavonske tradicije
Kada se suši, dimi i zrije upravo u našim krajevima onda je to prepoznatljiv proizvod. "Jedan naš književnik je napisao da je san svake slavonske svinje da jednog dana postane kulen. Vjerujemo da je to cilj i mnogih naših uzgajivača svinja", dodao je i naveo da je za širu prepoznatljivost u Europi i Svijetu sigurno potrebno još mnogo truda i rada, prvenstveno u marketingu.

Podsjetio je da je riječ o delikatesi u koji su ugrađeni posebno kvalitetni sastojci te da nastaje barem godinu i pol dana. Za njegovu proizvodnju potrebno je veliko znanje i trud, a i iskustvo u proizvodnji. "Takav proizvod mora imati svoju cijenu. I ovo naše ocjenjivanje je dobar način da promoviramo kulen i proizvođače", zaključio je Mikulić.

Predsjednik ocjenjivačkog panela prof.dr.sc. Goran Kušec, obraćajući se okupljenim proizvođačima i novinarima istaknuo je zadovoljstvo visokom razinom kvalitete kulenova pristiglih na ocenjivanje. "Kvaliteta se očito podigla. Tim što smo odredili natjecanje za one koji izlaze na tržište otvorili smo vrata našim proizvođačima. Prvenstveno mogućnost promocije", rekao je, ali i naglasio da je ovo kulenijada u kojoj je najveći dio uzoraka pojeo, a ne samo kušao.

Uz Kušeca, profesora na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, kulene su ocjenjivali i Izv.prof.dr.sc. Krešimir Mastanjević s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Osijeku, Krunoslav Mužević, dr.vet.med, Miroslav Milas, dipl.ing.agr. te Damir Josić, glavni kuhar restorana vinarije Josić.

"Jako je puno i onih koji imaju odličnu kvalitetu, a nisu dobili zlatnu medalju jer je mala razlika između onih koji imaju 90 bodova i srebrnu medalju i zlatnu s 91 bodom. Uvijek je tu potrebna i jedna doza sreće", kazao je Kušec koji je opisao da je kulen kralj kobasica i dijamant u kruni slavonske tradicije.

S obzirom da je riječ o vrhunskom prehrambenom proizvodu inzistiramo na profesionalnom pristupu od tradicionalne pripreme do zrenja kulena pa su na ovom ocjenjivanju prisutna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i tvrtke koje se primarno bave proizvodnjom i plasmanom kulena na tržište, rečeno je na proglašenju šampiona i dodjeli odličja u velikoj dvorani HGK u Osijeku.

Rezultate ocjenjivanja šalju u 150 hrvatskih restorana
Županijska će komora rezultate ocjenjivanja poslati i ove godine na adrese 150 najpoznatijih hrvatskih restorana kao preporuku da se radi o onim proizvođačima koji im mogu osigurati i kvalitetu i količine.

"Specifičnost Baranjskog kulena je ujednačena granulacija prilikom usitnjavanja mesa (8 mm) te korištenje papra u proizvodnji", otkrio nam je Miodrag Komlenić direktor proizvodnje Baranjskog kulena u Belju i predsjednik udruge Baranjski kulen, koji su dobili zlatnu medalju. Cijeli proces proizvodnje, od pripreme nadjeva preko punjenja u prirodni ovitak do dimljenja, odvija se ručno na tradicionalan način.

"Samo zrenje traje nekoliko mjeseci, čime on postiže svoj prepoznatljivi i vrlo cijenjen izgled i okus, te iznimno visoku kvalitetu potvrđenu i najnovijom zlatnom medaljom“, naglasio je.


Komentari članka

Vezani članci

Čvarci od sira iz Komletinaca stigli do Guinnessove knjige rekorda i oduševili Francuze

06.09.2026.

Proizvodi Tatjane Lovrić-Jovanović bili su među 30 vrsta hrvatskih sireva od kozjeg mlijeka izloženih u Francuskoj

Škotska goveda vraćaju život zapuštenoj zemlji: Od pašnjaka do agroturizma

27.08.2026.

Tomislav Cvrlja na 2,5 hektara drži sedam škotskih visinskih goveda, parcelu dijeli u sedam sektora, a stado koristi i za proizvodnju mesa i prirodno održavanje zemljišta koje gotovo 40 godina nije bilo obrađivano.

Obitelj Gorički iz Podravine slavi rekordan urod šljiva

05.08.2026.

U voćnjaku obitelji Gorički ove sezone imaju pune ruke posla. Nakon odličnog uroda trešanja, višanja i marelica, na redu su šljive. Već 40 godina ovi marljivi voćari domaćim svježim voćem opskrbljuju tržnice u Koprivnici, Đurđevcu i Bjelovaru.

Poljoprivredna komora: Stanje je alarmantno, prijeti gašenje OPG-ova. Situacija izmiče kontroli

29.07.2026.

Situacija u poljoprivredi vrlo je loša, negdje i alarmantna jer se uz afričku svinjsku kugu pojavila kuga malih preživača, a poskupljenje plavog dizela prisilit će male poljoprivrednike na zatvaranje OPG-ova, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za nov

Kako je obitelj Turkalj iz ruševine stvorila jednu od najnagrađivanijih hrvatskih sirana

28.07.2026.

Između Rastoka i Plitvičkih jezera obitelj Turkalj već četvrt stoljeća gradi priču o uspjehu. Od četiri krave do šampionskih sireva, njihovi proizvodi danas osvajaju europske medalje, nalaze put do restorana i škola, a najveći izazov više nije pronaći kup

Tag cloud

  1. 2917 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1533 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1591 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1329 članka imaju tag trgovina
  11. 1373 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1095 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1190 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 552 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 800 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 531 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 534 članka imaju tag obrazovanje
  35. 440 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk