Nuklearku 120 km od Osijeka gradit će Rusi

Hrvatsku treba zabrinuti pitanje odlaganja radioaktivnog otpada, ali i sigurnost

Europska komisija nedavno je zatvorila postupak protiv Mađarske pokrenut kako bi se utvrdilo je li projekt nuklearne elektrane Paks II napravljen u skladu s pravilima o javnoj nabavi. Prema EK, Mađarska nije obvezna objaviti javni natječaj za gradnju elektrane, te sporazum s Rusijom koja bi trebala graditi nuklearku ne krši europske zakone o javnoj nabavi.

Kako se Paks nalazi 75 kilometara od hrvatske granice i 120 kilometara od Osijeka, ovo nam je pitanje posebno zanimljivo jer je riječ o planovima za gradnju reaktora s ruskom tehnologijom, koja se još 1986. u Ukrajini pokazala nepouzdanom. Ruska Federacija, kao glavni izvođač, sagradit će dva nova bloka snage 1200 MW tehnologijom nove generacije, naprednijom od one černobilske, ali sama tehnologija nije jedini problem. Također, kako je riječ o ruskoj tehnologiji koja koristi rusko gorivo, može se pretpostaviti da bi ovaj projekt mogao imati dugoročne posljedice i na neovisnost europskog energetskog tržišta, a postoji i pitanje odlaganja radioaktivnog otpada.

Republika Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za prekogranični postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš pri Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a nakon procjene utvrđene su i određene zabrinutosti, pogotovo oko radioaktivnog otpada koji se planira skladištiti u Rusiji. “Jedan od uvjeta iz Zakona o nuklearnoj energiji za trajno, inozemno pohranjivanje otpada nastalog u Mađarskoj – prema kojem objekt za odlaganje radioaktivnog otpada ima dozvolu za pohranjivanje otpada koji će se otpremiti, i bio je u funkciji i prije otpreme – za sada nije ispunjen. Zbog planirane dužine vijeka trajanja dugoročna ostvarljivost ostalih mogućnosti je nesigurna, i ima značajne rizike”, stoji u Studiji utjecaja okoliša.
Glasni protivnici

Mađarski zastupnik u Europskom parlamentu Benedek Jávor, iz grupacije Zelenih, jedan je od najglasnijih protivnika gradnje drugog reaktora ove nuklearke.

“Prema europskim pravilima, moguće su iznimke od EU zakona o javnoj nabavi kad su postojeći tehnički zahtjevi takvi da je nemoguće objaviti javni natječaj. Argument mađarskih vlasti je kako nije potreban javni natječaj za Paks II jer tehničke standarde nitko ne može ispuniti osim ruskog Rosatoma. Europska komisija prihvatila je ova objašnjenja o tzv. tehničkoj ekskluzivnosti, ali ja vjerujem da to nisu valjani argumenti zbog nekoliko razloga”, izjavio je Benedek Jávor za Euroactiv.eu. Prema njegovim saznanjima struja iz novog nuklearnog reaktora bila bi mnogo skuplja od tržišne cijene i bila bi potrebna velika subvencija države da se cijena prilagodi tržišnoj, što zadire u pravila EU o subvencioniranjima.

Od svih pitanja za Hrvatsku je najvažnije ono ekološko i sigurnosno, pa smo pitali hrvatske zastupnike u EU parlamentu što poduzimaju, iako su im mogućnosti dosta sužene, s obzirom na to da je većina odluka o gradnji elektrane Paks II (zahvaljujući zaključku Europske komisije), pod jurisdikcijom mađarskih vlasti. Europarlamentarka Biljana Borzan rekla nam je kako pozorno prati razvoj situacije.

“Budući da je riječ o elektrani koja je vrlo blizu Hrvatskoj, u kontaktu sam s kolegama Benedekom Javorom i Tiborom Szanyem, s kojima surađujem u okviru Odbora za okoliš, zdravstvo i sigurnost hrane. S obzirom na incident iz 2003. i blizinu Osijeka, pratim što se događa s projektom. Između ostalog, zabrinjava me pitanje paralelnog funkcioniranja postrojenja, ali i činjenica da studija o zaštiti ne obuhvaća preventivnu zaštitu u Osječko-baranjskoj županiji”, rekla je, napomenuvši da ni neki mađarski zastupnici nisu sretni zbog gradnje novih reaktora. “Države moraju poštovati određene EU ekološke standarde i planove za smanjenje emisija štetnih plinova, no njihova je odluka hoće li graditi nuklearke ili npr. hidroelektrane. Tako i SD grupa u parlamentu svaki put kad se glasa o pitanjima vezanim uz nuklearnu energiju zastupnicima daje slobodu da glasaju kako hoće. No, ako pitate kolegu Szanya iz naše grupe, on će vam reći da je oštro protiv Orbanova plana za Paks II”, kaže Borzan. Dodaje kako surađuje i s drugim zastupnicima o tom pitanju, ali Odbor za okoliš za to nema puno nadležnosti.

- Kolega Javor najglasniji je europarlamentarac o ovom pitanju i značajno mi je pomogao s informacijama koje su dostupne samo na mađarskom jeziku. Odbor za okoliš o Paksu je malo raspravljao jer su rezerve koje EU ima uglavnom vezane uz Rusiju, uz dodjelu posla Rosatomu bez natječaja, nelegalnu upotrebu državnih subvencija i potencijalno povećanje proračunskog deficita Mađarske radi kredita za nuklearku”, kaže Borzan.
Vlada bez stava

Davor Šklec, hrvatski europarlamentarac iz kluba zastupnika Zelenih, kaže kako je njegov klub protiv. “Klub zastupnika Zelenih protiv je korištenja nuklearnih elektrana zbog više razloga: sigurnost, problem s nuklearnim otpadom i istrošenim gorivom, skrivene subvencije u kapitalnim i operativnim troškovima koje narušavaju konkurentnost obnovljivih izvora energije, ni u jednom projektu nuklearnih elektrana nisu iskazani troškovi dekomisije elektrane, a na primjerima dekomisije starih ruskih nuklearki u baltičkim članicama EU-a pokazuje se da su ti troškovi vrlo visoki i mogu dosegnuti do milijarde eura”, kaže Škrlec i napominje da je to i njegovo osobno mišljenje. “Kao diplomirani inženjer nuklearne energetike vrlo dobro poznajem ovu problematiku i sve slabe točke tehnologije”, kaže Škrlec i dodaje kako hrvatski zastupnici u EU parlamentu nisu imali zajednički nastup o toj temi, ali misli da je većina u načelu protiv projekta. Škrlec službeno stajalište Vlade RH opisuje kao nedostatak istog.

- Poznato mi je da je prije godinu i pol dana u Hrvatskoj organizirana javna rasprava na temelju međunarodne konvencije o prekograničnom utjecaju koja obvezuje Mađarsku da o projektu mora obavijestiti susjedne države i dobiti od njih pozitivno mišljenje. Javna rasprava je prošla u tišini, a na pismo koje smo u Sabor (Odbor za zaštitu okoliša) i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zajednički poslali kolega Benedek i ja dobili smo samo odgovor Ministarstva da RH postupa prema pravilima međunarodne konvencije bez službenog stava - kaže Škrlec.

Primjer Velike Britanije

Davor Šklec kaže da ovo nije jedini primjer da je Europska komisija zauzela “labav” stavo oko nuklearne energije. “Hinkley C u Velikoj Britaniji, koji je u posljednjim satima svojeg mandata odobrila Europska komisija pod predsjednikom Barossom, kao presedan je stvorio mogućnost za provedbu projekta Paks II u Mađarskoj. U tome čak nije bilo sporno je li trebao biti javni natječaj ili ne, nego da je riječ o državnoj potpori - u Velikoj Britaniji zbog dugoročnog ugovora o zagarantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a u slučaju Mađarske zbog načina financiranja gradnje elektrane ruskim kreditom državi”, kaže Škrlec.

Davor Škrlec

Zastupnik u EU parlamentu i inženjer nuklearne energetike
Reaktor nije “černobilski”

Škrlec kaže da, iako je u pitanju ruska tehnologija, nije riječ o tehnologiji koja je bila prisutna u Černobilu. “U Černobilu je u pitanju bila tehnologija s RBMK reaktorom bez zaštitne reaktorske zgrade (kontejment), dok u Paksu rade i planirana je tehnologija s VVER reaktorima koji su u osnovama kompatibilni s PWR reaktorima zapadne proizvodnje kao što je u Krškom. Upitna je, naravno, ukupna sigurnost ruske elektrane, ali ulaskom u članstvo EU-a takve elektrane u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, i Bugarskoj su morale proći postupak nadogradnje prema EU sigurnosnim standardima kako bi dobili dozvolu za rad”, kaže Škrlec i napominje da je i uporaba ruskog goriva bila dugo sporna. “Dugo se vodila rasprava o ovisnosti o ruskom nuklearnom gorivu, ali je Rusija pristala da nakon određenog razdoblja, mislim da je riječ o pet godina, elektrana može koristiti nuklearno gorivo drugih proizvođača”, kaže Škrlec.