Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lip 2010

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

O lokacijama se govori, ali se i dalje ne iskorištavaju

Šibenska regija idealna je za razvoj lječilišnog turizma jer ima za to sve potrebne ljekovite uvjete. Tvrdi to Goran Ivanišević, specijalist fizikalne medicine i rekreacije sa zagrebačkog KBC-a »Rebro« iza kojeg su 23 objavljene knjige, autor je 150 medicinskih priloga, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske...

Šibensko područje specifično je u nacionalnim okvirima jer raspolaže s čak tri poznata nalazišta peloida, od kojih je najveće ono u Morinjskom zaljevu kod Jadrtovca koje zauzima 4,800. 000 prostornih metara. Slijedi nalazište peloida u uvali Makirina pokraj Pirovca (410.000 prostornih metara), te Male i Velike Soline u Zablaću koje zauzimaju 55.000 prostornih metara. U knjigama se još spominje i jezero u Rogoznici koje znanstvenici nikada nisu istraživali, pa se o njemu gotovo ništa i ne zna. Nalazišta peloida veliki su potencijal za razvoj zdravstvenog turizma o čemu se govori desetljećima, međutim do danas se nije napravio ni jedan značajniji korak k valorizaciji tog turističkog i zdravstvenog resursa.

Ivanišević u prilog tezi o gotovo idealnim uvjetima za bavljenjem zdravstvenim, odnosno lječilišnim turizmom u županiji navodi više elemenata. Srednja godišnja temperatura je 15,7 Celzijevih stupnjeva, broj sunčanih sati u danu je sedam, dok ih je godišnje 2555. Oborina je malo - 8861 po prostornome metru. Nije nevažno što se na ovom području nalaze dva nacionalna parka, Kornati i Krka, koji doprinose atraktivnosti područja, a s time se nijedna druga sredina ne može pohvaliti.

Goran Mihelčić s Instituta »Ruđer Bošković« doktorirao je upravo na temu peloida u Morinju kod Jadrtovca. Tvrdi kako je riječ o peloidu koji ima ljekovita svojstva, što je dokazao istraživanjima koja su pokazala visoke koncentracije kalcijeva karbonata i organske tvari, dok je teških metala u tragovima koji su daleko ispod dopuštene razine. Peloid, naglašava Mihelčić, ima svojstvo regeneracije (desetak godina) što znači da se nalazište može dugo koristiti.

U Ameriku s ljekovitim muljem iz Solina
Poduzetne tvrtke poput Jansena krenule su u pakiranje blata koji sve jače reklamiraju na turističkim sajmovima, pa se vrlo brzo njihov proizvod može očekivati i na domaćim trgovačkim policama. Blata - peloida ima u izobilju, ali ga očito ni danas ne znamo iskoristiti. U ljetnim mjesecima nije, međutim, nikakva rijetkost vidjeti kupače u Jadrtovcu, Zablaću i Pirovcu kako se mažu blatom uvjereni da im pomaže u liječenju reumatskih i kožnih oboljenja. Kako veliki broj Zablaćana živi u Americi, nerijetko po povratku s odmora u rodnom mjestu sa sobom odnose ljekoviti mulj iz Solina. Nije tajna da privatni iznajmljivači soba u Zablaću i Jadrtovcu svoje goste privlače i pričom o ljekovitom blatu.

Iskorak u razvoju zdravstvenog turizma
Gradonačelnik Šibenika Ante Županović, inače specijalist fizikalne medicine, upravo u iskorištavanju peloida u Morinju i Zablaću vidi mogućnost za značajniji iskorak u razvoju zdravstvenog turizma. »Preduvjet bilo kakvom razvoju je uvrštavanje tih prostora u GUP na čemu ću inzistirati«, obećao je gradonačelnik, koji navodi kako ima potencijalnih investitora koji su spremni graditi objekte za zdravstveni turizam.

Korištenje pod liječničkom kontrolom
Peloidi se mogu primjenjivati kao oblog, zavoj, kupelj, prskanje, vaginalni uložak, potkožni pripravak, dijatermija, elektroforeza, galvanizacija, ultrazvuk... No važno je da se koristi pod liječničkom kontrolom. Liječenje peloidima najučinkovitije je u slučajevima fizikalne i rehabilitacijske medicine, odnosno koriste ga bolesnici koji imaju kronična oštećenja sustava za kretanje, te bolesti dišnoga i krvožilnog sustava.

Pionir u korištenju blata u ljekovite svrhe
Miro Županović jedan je od pionira korištenja blata u ljekovite svrhe. Dugo je, naime, bio na čelu Zavoda za talasoterapiju pri Solarisu koji je ugašen prije desetak godina. »Nedavno su me kontaktirali iz Solarisa jer žele obnoviti rad Zavoda, odnosno žele ponovo raditi s blatom koji smo mi dovozili iz obližnjeg Zablaća. Raduje me njihova inicijativa«, kaže Županović. Da se Solaris namjerava ponovno okrenuti blatu potvrdio je Goran Zrilić, predsjednik Uprave Solarisa. Kaže da su svjesni vladajućeg trenda povratka zdravom načinu života te da žele biti u tijeku. »Razmišljamo o mogućnostima proširenja wellnessa kako bi se ponovo u lječilišne i kozmetičke svrhe koristilo blato«, kaže Zrilić.


Komentari članka

Vezani članci

ACI povećao dobit 24 posto, slijedi investicijski ciklus od 140 milijuna eura

30.10.2026.

Nakon produljenja koncesija za sustav marina do 2058. godine uklonjena je jedna od glavnih prepreka većim ulaganjima.

Hrvatska je vodeća svjetska čarter velesila, ali zarađuje znatno manje od - Grka. Zašto?

27.10.2026.

Imamo najveću čarter flotu na svijetu, no zbog prezasićenosti tržišta cijene najma u špici sezone padaju i više od 50 posto. Najam jedrilice u Hrvatskoj je 22 posto niži od Grčke i 28 posto od Turske

Od istarskih tartufa i divljači do jadranskih lignji i školjaka: U Novigradu dva dana jesenskih delicija i zabave uz more

27.10.2026.

Mirisi svježe pripremljenih delicija, čaša dobrog istarskog vina i druženje uz more. Tako će izgledati posljednji listopadski vikend u Novigradu. U petak i subotu, 30. i 31. listopada, od 13 do 21 sat, šarmantna lučica Mandrač i obližnji Park novigradskih

Crikvenički Jadran objavio dobre rezultate, uz rast prihoda te nešto veću dobit

27.10.2026.

Hotelsko-turistička tvrtka Jadran iz Crikvenice u trećem tromjesečju je uz gotovo jednak broj komercijalnih noćenja kao u istom lanjskom razdoblju ostvarila porast ukupnih prihoda za dva posto, te nešto veću dobit prije oporezivanja od 5,8 milijuna eura,

Otvoren 28. međunarodni sajam Biograd Boat Show s 400 izlagača

23.10.2026.

Jedan od najvećih sajmova nautike u Hrvatskoj i srednjoj Europi, Međunarodni 28. Biograd Boat Show u organizaciji biogradske tvrtke Ilirija otvoren je u srijedu u Marini Kornati, na kojem sudjeluje više od 400 izlagača, a trajat će do 25. listopada, izvij

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk