O Tedeschijevom poslovnom pothvatu učit će na Harvardu

Iako je prošlo već pet godina otkako je Atlantic grupa preuzela slovensku prehrambenu tvrtku Droga Kolinsku, prošli se mjesec zbio jedan događaj radi kojeg u kompaniji Emila Tedeschija mogu ponovno u to ime nazdraviti. Posao preuzimanja Droga Kolinske kao case study ili samostalna studija objavljen je u izdanju renomirane poslovne škole Sveučilišta Harvard (Harvard Business School - HBS)

Najzaslužniji je za objavljivanje rada na temu Atlanticovog preuzimanja Droga Kolinske prodekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) Mato Njavro koji ga i potpisuje s kolegom s Harvarda Yuhai Xuanom, inače profesorom financija.

'Ideja se rodila prije dvije godine. Zašto? Zato što oni uglavnom prate američke priče i vrlo ih je malo obrađeno iz Europe. Iz naše regije, koja podrazumijeva prostor bivše države i malo šire, takvih primjera uopće nema u njihovim analizama. Preuzimanje Droga Kolinske bilo je specifično jer je jedna kompanija izvan Europske unije kupila tvrtku iz EU-a, i to slične veličine', objasnio nam je Njavro.

Rad je napravljen perfekcionistički jer su kriteriji za objavu rada pod egidom HBS-a vrlo strogi. Mato Njavro nam kaže da se koristio javno dostupnim podacima kojih u slučaju Atlantica ne manjka jer je riječ o izrazito transparentnoj kompaniji izlistanoj na Zagrebačkoj burzi. Usto je surađivao s Atlanticovim menadžerima i njegovim Odjelom za investitore.

Tedeschi: 'Biznis spaja ljude'

'Ovakva je objava vrlo važna i njome pokazujemo da, osim sporta i nogometa, ova regija može biti poznata i po jako dobroj poslovnoj praksi, i to na Harvardu', ističe Mato Njavro.

Case study s naslovom 'Atlantic grupa' i uvodom u kojem je citat Emila Tedeschija, predsjednika Uprave i većinskog vlasnika kompanije objavljen je 3. lipnja i dio je Harvardove baze podataka, a koristit će je profesori u nastavi.

'Ne trudimo se raditi posao političara. Ono što biznis radi avangarda je gotovo poput umjetnosti. I ljudi prepoznaju to – da biznis suštinski spaja ljude i da ih ne razdvaja', uvodni je citat Emila Tedeschija.

A studija koja ima oko dvadesetak stranica počinje vrlo poetično, slikom Emila Tedeschija koji jedne večeri igrajući se košarkaškom loptom, pijuckajući baš Cedevitu razmišlja o tome kako da proširi svoje poslovne operacije u regiji. Na meti mu je Droga Kolinska (nakon neuspješnog pokušaja da preuzme Podravku u čemu su ga brzopotezno tada spriječili političari) i razmišlja kako oko toga osigurati financijsku konstrukciju.

Tu je zatim detaljan opis poslovanja Atlantic grupe. Pravi vodič Atlantica za početnike – koju hrvatska i regionalna javnost više-manje zna: distribucija, Cedevita, Neva, Multipower, ljekarne, javna ponuda dionica, ulazak zvučnih financijskih investitora u kompaniju… Zatim slijedi opis situacije u Istrabenzu, vlasniku Droga Kolinske i vrlo detaljna analiza financiranja posla.

Podsjetimo, akvizicija je bila teška više od 380 milijuna eura (zajedno s Droginim dugom).

U međuvremenu su Emil Tedeschi i njegov tim uspješno proveli integraciju dviju kompanija, a Atlantic grupa danas je s više od pet milijardi kuna prihoda i konstantnim profitom jedna od najuspješnijih tvrtaka u regiji i šire.

'Za izradu ovakvih studija potrebno je da prođe neko vrijeme. Kao dobra ideja za to bilo bi i Agrokorovo preuzimanje Mercatora. U uputama za učitelje koji se također prilažu u radu upravo se i navodi i što je bilo nakon akvizicije', izjavio nam je na kraju Mato Njavro.

Na početku su ih Slovenci ignorirali

Među uglavnom poznatim podacima oko Atlanticovog preuzimanja Droga Kolinske, u studiji se navode neki nepoznati detalji iz kojih se vidi da u samom startu taj posao za Emila Tedeschija uopće nije bio lagan. Naime, tjednima je banka savjetnik prodaje – BNP Paribas - ignorirala zahtjeve Uprave Atlantica da preuzme dokumentaciju i da joj se omogući due diligence.

Prvi Tedeschijev menadžer Neven Vranković o tome je za harvardsku studiju rekao:

'Slovenija je u to vrijeme još smatrana vrlo zatvorenom ekonomijom za strana ulaganja. Usto 2010. politički odnosi između Slovenije i Hrvatske padaju na najnižu granu a uoči prodaje Droge Kolinske naši su susjedi službeno blokirali hrvatske pregovore za ulazak u EU zbog graničnih pitanja... U to je vrijeme i Agrokor pokušavao kupiti Mercator ali je politički otpor tome bio snažan. BNP Paribas je tako naprosto u proces prodaje uključio i taj politički rizik te je zaključeno da čak i ako damo najbolju ponudu nećemo moći završiti posao...'

Kako bi minimizirali rizik Atlanticovci su kupili nešto sitno dionica Istrabenza te upozorili njihov menadžment i savjetnike da moraju voditi brigu o svim dioničarima inače bi mogli imati pravnih problema. Strategija je upalila, Atlantic je ravnopravno s investicijskim fondovima sudjelovao u procesu. Ostalo je sad već povijest.