Obnova zgrada izvukla bi građevinare iz krize

Građevinski radovi početkom ove godine bili su za čak 18,4 posto manji u odnosu na godinu prije, što pokazuje da kriza ozbiljno pogađa graditeljstvo u kojem je posao dosad izgubilo 15.000 radnika. Cijeli je niz statističkih pokazatelja koji potvrđuju da lokomotiva hrvatskoga gospodarstva dolazi do ruba izdržljivosti, jer se dosad mahom otpuštala nižekvalificirana radna snaga, a svaki novi otkaz značio bi gubitak stručnjaka koji su se dugo teškom mukom pronalazili na domaćem tržištu rada zbog i inače manjka kvalitetne radne snage u ovom sektoru. Na to upozorava i direktor sektora graditeljstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Rudolf Rom, koji potvrđuje da je jedna od dosad neiskorištenih niša u graditeljstvu u kojoj i te kako ima posla - rekonstrukcija postojećih građevina.

»Cijeli je niz gradova, počevši od Zagreba, u kojima naselja doslovno propadaju, gdje je stambeni fond oronuo i devastiran, pa su i stvarna opasnost za prolaznike. A rekonstrukcija i obnova postojećih građevina zapravo znači i podizanje energetske učinkovitosti, što je svakako aktualna tema u cijeloj Europi i dobra prilika za naše graditelje«, kazao je Rom. Ističe da je nakon razgovora s Ministarstvom graditeljstva uvjeren da se upravo o ovoj prilici za građevinare i te kako promišlja i da su svjesni da će tema podizanja energetske učinkovitosti, ponajprije kroz obnovu vanjskog plašta građevina, biti u predstojećem razdoblju zanimljiva našim građevinarima. »No, za konkretne prilike je potrebna osmišljenija politika i stvarni poticaj da se ne bi išlo u pojedinačnu rekonstrukciju, nego da bi se prionulo obnovi cijelih naselja koja su derutna i koja propadaju«, kaže naš sugovornik. Bankari procjenjuju da je urbana rekonstrukcija manje rizična od novogradnje, pa su krediti lakše dostupni kao i uvjeti kreditiranja. »Zapušteni dijelovi gradova kao što je Zagreb, daju se rekonstruirati po uzoru na London, Pariz ili Prag. Pogrešno se predočava da je urbana rekonstrukcija nešto kao projekt 'Cvjetno' Tome Horvatinčića«, misli Dražen Nikolić, predsjednik Uprave Reiffeisen Consultinga. Dobro ulaganje u urbanu rekonstrukciju vidi u obnovi starih industrijskih kompleksa, koji su dio šireg središta Zagreba, a koji se daju prenamijeniti u poslovne ili stambeno-poslovne komplekse. Pozitivan primjer vidi u rekonstrukciji prostora sjeverno od nove Branimirove ulice. Izvrstan poticaj svojevrsnoj prekvalifikaciji graditelja s novogradnje na rekonstrukciju jest i uvođenje energetskog certificiranja zgrada, koje je od 1. travnja ove godine obvezno za svaku novu građevinu. Naime, svaka nova građevina morat će imati procjenu energetske potrošnje i za to će se izdavati certifikat, kao svojevrsna energetska iskaznica na koje smo već navikli na kućanskim uređajima. Takav će certifikat biti obvezan i za sve ostale nekretnine (i one starije) prilikom prodaje, iznajmljivanja ili davanja na leasing, i to po ulasku Hrvatske u EU, što se očekuje već 2012. Vremena je, dakle, malo, a to je izvrstan poticaj da se u graditeljstvu prepozna novi izvor zarade, a da novogradnja može imati dobrog konkurenta u obnovi postojećih građevina.

Da posla u rekonstrukciji i te kako ima, govori podatak da je najveći dio stambenog fonda u Hrvatskoj sagrađen između 1960. i 1980., i da su upravo ti objekti golemi gutači, prije svega toplinske energije. Naime, zgradarstvo troši čak 40 posto ukupne energije, a od toga gotovo 60 posto otpada na zagrijavanje i hlađenje prostora. Rekonstrukcijom građevina ta bi se potrošnja mogla smanjiti za 50 i 80 posto.