Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

“Zajedno smo jači, a da bi radili moramo imati veće količine robe jer to smanjuje troškove zadrugara”, kaže to agronom Matija Lacković (26) upravitelj Poljoprivredne zadruge Dubrava u istoimenom mjestu gdje im je i sjedište. Okuplja ona četrnaest članova (upisnina je tisuću kuna) od čega je deset proizvođača povrća, a dva su kooperanta. Zaživjela je PZ Dubrava i uz pomoć tamošnjeg predvodnika općine, odnosno zamjenika načelnika općine Dubrava gospodina Ante Grizelja, kaže naš sugovornik ističući kako su im ovih dana radovi na poljoprivredi gotovi. Još se kupus ubire sa njiva, ali i to je pri kraju. Zadruga sveukupno broji tri agronoma i jednog doktora veterine, a cilj im je okupiti i stočare te razvijati poljoprivredne djelatnosti i u budućnosti. Žao je mladom agronomu koji se školovao za agrobiznis i ruralni razvitak, što je država prije subvencionirala zadruge, ali više nije tako.
Dobrobit zadruge manje zaduživanja

Objašnjava kako je dobrobit združenog posla u tome što zadruga primjerice nabavi određeni stroj, kojeg u konačnici mogu koristiti svi zadrugari pa ih ne moraju skupo unajmljivati ili se kreditno zaduživati. Pored nekolicine postojećih nabavili su oni i stroj za sitnosjemene kulture (mrkva, peršin, salata, luk), ali zapravo je riječ o stroju koji je naš sugovornik priskrbio vlastitim sredstvima (stoji tisuću eura). Razmišlja mladi agronom i da zadruga kao sljedeću stavku kupi stroj za pranje povrća jer trgovački lanci traže opranu robu. Novac za stroj(eve) namjeravaju povući iz sredstava Zagrebačke županije čiji natječaj još traje.

Ciljani im uređaj košta 18.000 kuna, a nabavit će ga iz Poljske jer isplativ im je i uz troškove prijevoza od 300 eura (kod nas je, kaže, problem s njegovom distribucijom). Matija Lacković, doznajemo, ima i svoj OPG odnosno glasi gospodarstvo na njegovog oca Slavka, ali Matija je taj koji se uz brata blizanca Luku također agronoma, brine o imanju. Imaju 19 hektara zemlje a na 2,5 zaživjelo im je povrće (krastavci, paprika roga, kupus, cikla). U poslu je cijela obitelj, a na pitanje može li se živjeti od zemlje, odgovara da može "ako od posla ne bježite".
Krastavci i paprika najdohodovnije kulture

Posebice napominje, ako se uzgajaju krastavci i paprika roga kao najdohodovnije kulture jer tržište nemalo traži krastavce posebice kornišone. Svi zadrugari PZ Dubrava uzgoj kultura imaju na otvorenom pa se u zadruzi ubuduće razmišlja o izgradnji plastenika za uzgoj salate svih vrsta jer i za nju tržište uvelike pita. Zadrugari, doznajemo, imaju još nešto kupusa, a sve su im druge kulture prodane. Imaju oni i batata kojeg na veliko prodaju po 5 kuna, a na maloj im je osam. Tržište imaju osigurano preko otkupljivača jer u drugom slučaju ne bi se upuštali u nesigurnu proizvodnju. Kada je o cijenama riječ, zelje im na veliko košta od 2,5 kune, ali sve ovisi o ponudi, jer cijena se formira na temelju ponude i potražnje. Prodaju ga i u par restorana, po tonu za kiseljenje.

Od svih poljoprivrednih kultura, zelja kažu imaju najviše, planiraju proizvodnju i povećati, ali se zadržati na postojećim kulturama te uključiti u rad više kooperanata i novih razvojnih planova. Nisu još aplicirali za pribavljanje sredstava iz europskih fondova jer nisu zadovoljavali uvjete. Za tako se nešto, kaže predsjednik zadruge, ponajprije gleda dužina poslovanja "pa ćemo se stoga iduće godine orijentirati na mjeru 6 odnosno tip operacije 6.3.1. za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava”. Ova je godina, požalio se, za povrće bila dosta loša jer je s početka bilo vlage, pa im je ranije dospjelo zelje bilo napadnuto s crnom truleži za što su u oporavku zadrugari koristili bakrene preparate.

Radili su i prihrane s biološkim sredstvima jer trude se “u svakom pogledu da proizvodnja bude što kvalitetnija i prirodnija”. Za otpornost biljaka upotrebljavali su i sredstva na bazi algi, a zelje su podupirali i s vodotopivim otopinama kalija i kalcija. Iako su s tom povrtnicom krenuli i s prodajom na malo ipak se drže veleprodaje jer im je zahvalnija. Zadruga nema zaposlenih, a i mladi joj predsjednik volontira.
Poziv za članstvo zadrugarima i kooperantima

Poziva i sve koji im se žele pridružiti da se jave na njegov kontakt broj 091 937 6251 kako bi krenuli u dogovorenu proizvodnju. Mogu se javiti i na mail opg.lackovic@gmail.com odnosno Anti Grizelju u općinu Dubrava. Namjeravaju u PZ Dubrava osigurati još prostora, dostavnih vozila, strojeva i drugog jer “još se kućimo”, ističu poljoprivrednici. Kad u zimskom razdoblju posao malo stane organizirat će u tamošnjoj općini nekoliko informativnih sastanaka kako bi ljude upoznali s cjelokupnim radom, a o svemu se može doznati i na njihovoj facebook stranici Poljoprivredna zadruga Dubrava.