Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2022

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

Bob je jednogodišnja biljka razgranata korijena i nekada je bila česta na našim poljima. S vremenom je gotovo nestala da bi, zahvaljujući tvrtki NutriS Farm d.o.o. danas pratili proizvodnju te kulture u Slavoniji, Baranji, Srijemu te u drugim dijelovima Hrvatske..

U Novom Senkovcu smo se družili s mnogim kooperantima koji ga siju u slatinskom kraju. Samo dan prije sad već drugog NUTRIS.festa, na području Vrbanje na istoku zemlje, također smo sreli ratare koji su nam ispričali da u kooperaciji s ovom tvrtkom proizvode bob na svojim njivama. Za razliku od prvih naših posjeta ovoj tvrtki, ovoga puta smo došli u tvornicu. Zvonimir Sedlić, predsjednik Uprave, dočekao je goste vidno zadovoljan proizvedenim količinama i ostvarenim prihodima na poljima, ali i u preradbenim kapacitetima.

"Svjedoci smo velikih i brzih promjena. Sjećam se kad sam prije pet godina prvi put ovdje stupio pred vas. Bila je to jedna propala farma svinja. I evo, ovdje smo u proteklom razdoblju izgradili prvu tvornicu izolata proteina iz boba u Europi koja koristi najsuvremeniju tehnologiju", naglasio je.

Važni nutrijenti u prehrani
Mnogi se, kaže, pitaju i nije im do kraja jasno što ovdje rade i proizvode. "Proizvodimo hranu. Hranu iz sjemena kojeg smo prošle godine zajedno posijali. Iz njega dobivamo važne nutrijente, a to su protein, škrob i vlakna. One koji odgovaraju na vrlo važna pitanja u prehrani", opisao je i rekao da se mora zahvaliti svima na povjerenju te bi htio naglasiti koliko je njihov trud i rad važan u tom lancu. Zahvalio se i svom timu koji je, kaže, odradio lavovski posao. Njihova je uloga bila odlučna i presudna u povratku nove, ali stare kulture na ovim područjima. "Mato, Ivica, Denis, Andreja su ekipa koja vodi ovaj projekt", pohvalio je.

Voditelj razvoja poslovanja Mato Mrkalj, dodao je da vjeruje da će ovaj tim dogodine biti dvostruko veći, a da je ključ uspjeha u poslovnom odnosu i da sve strane budu zadovoljne.

"Da budemo u ravnoteži, da zaradite i vi i mi te da na kraju krajeva naša tvornica ima što prerađivati", istaknuo je Mrkalj i u brojkama opisao što je to što je NutriS Farm napravio u proteklih godinu dana.

Još 2020. godine imali su 30 hektara boba. Bila je to površina na kojoj su pokušavali naučiti što je to što žele proizvoditi. Već godinu dana poslije imali su ugovor o proizvodnji na 300 hektara. "Tu smo već imali jedan tim farmera koji su se odlučili baviti proizvodnjom i pratiti novu tvornicu", dodao je i otkrio da su prošle godine uspjeli doći do 2.000 hektara posijanih ovom kulturom. To znači, kaže, da su imali oko 400 tona sirovog boba, a dogovorili proizvodnju sa 252 gospodarstva.

Istaknuo je i da su uspjeli izračunati tko je taj koji je imao najbolje prinose, a uz to i nagraditi dvije osobe za doprinos u širenju proizvodnje ove kulture koja sadrži puno vitamina B-skupine, fosfora i željeza.

Prije svega, tu je OPG Miluške Besek koja je s njima od početka i imala je u prvoj godini 4,3 hektara pod bobom. Godinu dana kasnije 7,8 hektara da bi ove godine ovu mahunarku imala na 16,5 hektara.

Nagradu je primio i Dražen Stojaković koji za ovu tvrtku proizvodi bob i krumpir, a koji je u 2020. godini imao oko četiri hektara oranica pod bobom, a iduće 6,9 hektara. Ove godine sijan je na OPG Stojković na 16,8 hektara, a krumpir na 10,3 hektara.

Nezahtjevna kultura
Na ovoj manifestaciji nagradu za najbolji prinos je dobio Siniša Hrgović koji je, također, od početka u ovoj priči s bobom. On je imao prinos od 4.060 kilograma po hektaru.

Siniša Hrgović je okupljene odveo i na svoja polja gdje su pokusi svih ozimih i jarih sorti gdje je uz pomoć tima NutriS farma, te posebice Andreje Žeravica, glavne tehnologinje odgovarao na pitanja okupljenih poljoprivrednika.

Istaknuli su da do početka cvatnje biljka ima skromne zahtjeve za vodom, ali je nakon cvatnje dobra opskrba bitna za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok korijen i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva, no u svakom slučaju dobro su došle posljednje kiše. Inače su za njega najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak, uz pH 7-8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i graha. Na istu površinu ne treba ga sijati najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za ljetno i jesensko povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi.

Na obilasku polja poljoprivrednici su i saznali da bob spada u porodicu leguminoza kao što su soja i stočni grašak, pa se, kao i oni, sije žitnim sijačicama, tako da za njegov uzgoj nije potrebna nikakva posebna mehanizacija. Proizvodnju olakšava i to što NutriS Farm svojim kooperantima osigurava sjeme, te prati njihovu proizvodnju uz savjetodavnu podršku.

Stanje jarog i ozimog boba
Sve su sorte, čuli smo, zapravo introducirane u naše krajeve. Tamo gdje se inače sije puno su niže temperature, a ima i više vlage. U takvim je uvjetima, različitim od naših, genetski potencijal 4,5 t/ha. Hrgović ističe da je realno da ostvarimo prinos od 70 posto potencijala.

Jari bob je sijan krajem veljače, a pretkultura je bila kukuruz šećerac. U jesenskoj, osnovnoj gnojidbi je zaorano 300 kg MAP i KCI, kao i 80 kg uree. NPK 15:15:15, a u proljetnoj, predsjetvenoj, još 200 kg. Odrađene su zaštite protiv širokolisnih i uskolisnih korova herbicidom Corum tvrtke BASF u kombinaciji s basagranom 01.04., a 25 dana poslije samo s Corumom.

"Ta je formulacija stvorena za soju i potpuno se jednako koristi i za bob", kaže Hrgović i dodaje kako je zbog lisnih uši usjev preventivno tretiran insekticidom Karate zeon 14.05., a istog dana s Folicurom je odrađena i zaštita od bolesti. Bilo je potrebno i navodnjavanje s 25 litara po četvornom metru prije desetak dana. Birgit, Stela, GL Lucia, Fanfare su neke od sorti u pokusu.

Ozimi je posijan 9. studenog prošle godine, a pretkultura je bila kukuruz. Osnovna gnojidba odrađena je s MAP 150 kilograma po hektaru plus KCI s također 150 kilograma na istu površinu i 80 kg uree po hektaru. Corum+Basagran je korišten za zaštitu od korova 1. travnja, a dvadeset dana poslije još samo Corum.


Komentari članka

Vezani članci

Od nule do najvećeg proizvođača šampinjona na sjeveru Hrvatske

14.09.2026.

Posljednjih godina i broj proizvođača u laganom je opadanju, jer stariji odlaze u mirovinu, a mlađi se nekako baš i ne odlučuju za tu vrstu proizvodnje. Iznimaka ipak ima. Jedna od njih je obitelj Katalenić iz okolice Varaždinskih Toplica, koja je u samo

Generacijska obnova u poljoprivredi prioritet zajedničke poljoprivredne politike

04.09.2026.

Generacijska obnova u poljoprivredi jedna je od najvažnjih tema u ovom sektoru i mora ostati ključan prioritet zajedničke poljoprivredne politike i nakon 2027., istaknuto je u četvrtak na otvorenju Konferencije o generacijskoj obnovi u ruralnim područjima

Mario Gracin preselio se iz Zagreba na Hvar radi regenerativnih vrtova

02.09.2026.

Uz to što dizajnira, uređuje i održava regenerativne vrtove na Hvaru, Mario pokušava i educirati nove generacije. Kako kompostirati, kako privući oprašivače, neke su od tema radionica koje provodi.

Za osiguranje poljoprivredne proizvodnje 23 milijuna eura, evo do kada se možete prijaviti

21.08.2026.

Maksimalni godišnji iznos potpore koji jedan korisnik može ostvariti iznosi 75.000 eura. Intenzitet javne potpore je 70 posto prihvatljive premije osiguranja

HPK poziva na osnivanje fonda za restrukturiranje poljoprivrede

18.08.2026.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Željko Mihelić u otvorenom pismu poljoprivrednicima, javnosti i Vladi pozvao je na nužnost osnivanja snažnog domaćeg fonda za restrukturiranje, prilagodbu klimatskim promjenama i povećanje konkurentnosti hr

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk