Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Lip 2022

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Od svinjogojske farme do prve tvornice izolata proteina u Europi

Bob je jednogodišnja biljka razgranata korijena i nekada je bila česta na našim poljima. S vremenom je gotovo nestala da bi, zahvaljujući tvrtki NutriS Farm d.o.o. danas pratili proizvodnju te kulture u Slavoniji, Baranji, Srijemu te u drugim dijelovima Hrvatske..

U Novom Senkovcu smo se družili s mnogim kooperantima koji ga siju u slatinskom kraju. Samo dan prije sad već drugog NUTRIS.festa, na području Vrbanje na istoku zemlje, također smo sreli ratare koji su nam ispričali da u kooperaciji s ovom tvrtkom proizvode bob na svojim njivama. Za razliku od prvih naših posjeta ovoj tvrtki, ovoga puta smo došli u tvornicu. Zvonimir Sedlić, predsjednik Uprave, dočekao je goste vidno zadovoljan proizvedenim količinama i ostvarenim prihodima na poljima, ali i u preradbenim kapacitetima.

"Svjedoci smo velikih i brzih promjena. Sjećam se kad sam prije pet godina prvi put ovdje stupio pred vas. Bila je to jedna propala farma svinja. I evo, ovdje smo u proteklom razdoblju izgradili prvu tvornicu izolata proteina iz boba u Europi koja koristi najsuvremeniju tehnologiju", naglasio je.

Važni nutrijenti u prehrani
Mnogi se, kaže, pitaju i nije im do kraja jasno što ovdje rade i proizvode. "Proizvodimo hranu. Hranu iz sjemena kojeg smo prošle godine zajedno posijali. Iz njega dobivamo važne nutrijente, a to su protein, škrob i vlakna. One koji odgovaraju na vrlo važna pitanja u prehrani", opisao je i rekao da se mora zahvaliti svima na povjerenju te bi htio naglasiti koliko je njihov trud i rad važan u tom lancu. Zahvalio se i svom timu koji je, kaže, odradio lavovski posao. Njihova je uloga bila odlučna i presudna u povratku nove, ali stare kulture na ovim područjima. "Mato, Ivica, Denis, Andreja su ekipa koja vodi ovaj projekt", pohvalio je.

Voditelj razvoja poslovanja Mato Mrkalj, dodao je da vjeruje da će ovaj tim dogodine biti dvostruko veći, a da je ključ uspjeha u poslovnom odnosu i da sve strane budu zadovoljne.

"Da budemo u ravnoteži, da zaradite i vi i mi te da na kraju krajeva naša tvornica ima što prerađivati", istaknuo je Mrkalj i u brojkama opisao što je to što je NutriS Farm napravio u proteklih godinu dana.

Još 2020. godine imali su 30 hektara boba. Bila je to površina na kojoj su pokušavali naučiti što je to što žele proizvoditi. Već godinu dana poslije imali su ugovor o proizvodnji na 300 hektara. "Tu smo već imali jedan tim farmera koji su se odlučili baviti proizvodnjom i pratiti novu tvornicu", dodao je i otkrio da su prošle godine uspjeli doći do 2.000 hektara posijanih ovom kulturom. To znači, kaže, da su imali oko 400 tona sirovog boba, a dogovorili proizvodnju sa 252 gospodarstva.

Istaknuo je i da su uspjeli izračunati tko je taj koji je imao najbolje prinose, a uz to i nagraditi dvije osobe za doprinos u širenju proizvodnje ove kulture koja sadrži puno vitamina B-skupine, fosfora i željeza.

Prije svega, tu je OPG Miluške Besek koja je s njima od početka i imala je u prvoj godini 4,3 hektara pod bobom. Godinu dana kasnije 7,8 hektara da bi ove godine ovu mahunarku imala na 16,5 hektara.

Nagradu je primio i Dražen Stojaković koji za ovu tvrtku proizvodi bob i krumpir, a koji je u 2020. godini imao oko četiri hektara oranica pod bobom, a iduće 6,9 hektara. Ove godine sijan je na OPG Stojković na 16,8 hektara, a krumpir na 10,3 hektara.

Nezahtjevna kultura
Na ovoj manifestaciji nagradu za najbolji prinos je dobio Siniša Hrgović koji je, također, od početka u ovoj priči s bobom. On je imao prinos od 4.060 kilograma po hektaru.

Siniša Hrgović je okupljene odveo i na svoja polja gdje su pokusi svih ozimih i jarih sorti gdje je uz pomoć tima NutriS farma, te posebice Andreje Žeravica, glavne tehnologinje odgovarao na pitanja okupljenih poljoprivrednika.

Istaknuli su da do početka cvatnje biljka ima skromne zahtjeve za vodom, ali je nakon cvatnje dobra opskrba bitna za prinos mahuna i zrna. Bob ima dubok korijen i može se koristiti vlagom iz dubljih slojeva, no u svakom slučaju dobro su došle posljednje kiše. Inače su za njega najprikladnija srednje teška tla, dobre propusnosti za vodu i kapaciteta za zrak, uz pH 7-8. Otporniji je na zaslanjenost od graška i graha. Na istu površinu ne treba ga sijati najmanje 3 godine. On je dobra pretkultura za ljetno i jesensko povrće jer nakon berbe mahuna rano napušta tlo, a ostavlja veliku organsku masu, koja se zaorana brzo razgradi.

Na obilasku polja poljoprivrednici su i saznali da bob spada u porodicu leguminoza kao što su soja i stočni grašak, pa se, kao i oni, sije žitnim sijačicama, tako da za njegov uzgoj nije potrebna nikakva posebna mehanizacija. Proizvodnju olakšava i to što NutriS Farm svojim kooperantima osigurava sjeme, te prati njihovu proizvodnju uz savjetodavnu podršku.

Stanje jarog i ozimog boba
Sve su sorte, čuli smo, zapravo introducirane u naše krajeve. Tamo gdje se inače sije puno su niže temperature, a ima i više vlage. U takvim je uvjetima, različitim od naših, genetski potencijal 4,5 t/ha. Hrgović ističe da je realno da ostvarimo prinos od 70 posto potencijala.

Jari bob je sijan krajem veljače, a pretkultura je bila kukuruz šećerac. U jesenskoj, osnovnoj gnojidbi je zaorano 300 kg MAP i KCI, kao i 80 kg uree. NPK 15:15:15, a u proljetnoj, predsjetvenoj, još 200 kg. Odrađene su zaštite protiv širokolisnih i uskolisnih korova herbicidom Corum tvrtke BASF u kombinaciji s basagranom 01.04., a 25 dana poslije samo s Corumom.

"Ta je formulacija stvorena za soju i potpuno se jednako koristi i za bob", kaže Hrgović i dodaje kako je zbog lisnih uši usjev preventivno tretiran insekticidom Karate zeon 14.05., a istog dana s Folicurom je odrađena i zaštita od bolesti. Bilo je potrebno i navodnjavanje s 25 litara po četvornom metru prije desetak dana. Birgit, Stela, GL Lucia, Fanfare su neke od sorti u pokusu.

Ozimi je posijan 9. studenog prošle godine, a pretkultura je bila kukuruz. Osnovna gnojidba odrađena je s MAP 150 kilograma po hektaru plus KCI s također 150 kilograma na istu površinu i 80 kg uree po hektaru. Corum+Basagran je korišten za zaštitu od korova 1. travnja, a dvadeset dana poslije još samo Corum.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk