Osim vremenskih neprilika, baranjski voćari imaju problem i s pronalaskom radnika

Veliki broj baranjskih voćara i ove godine ostat će bez svoga uroda, a čini se kako su kao i prošle godine najviše stradale šljive i marelice.

Od 13,2 hektara voćnjaka na kojemu su i ove dvije kulture, Boris Radan iz Karanca nada se da će uspjeti napraviti barem nekoliko teglica pekmeza za obiteljske potrebe.

"Prošle nam je godine led potukao cijeli voćnjak. S nekim ljudima s kojima pričam kažu kako se ne sjećaju kada je padao tako kasno navečer, negdje iza ponoći i trajalo je skoro pola sata“, prisjeća se Radan.

Ova godina opet u minusu
Iako se njegov nasad šljiva nalazi na 186 metara nadmorske visine i mraz ne bi trebao biti toliko poguban, štete su, ističe, i do 99 posto, a ista stvar je i s marelicama.

Nada se, budući da je župan Ivan Anušić proglasio prirodnu nepogodu, dobiti naknadu za ublažavanje šteta kako ovu godinu ne bi zaključio s debelim minusom. "Sami nema šanse da ćemo se izvući. Bit će minus, samo pitanje koliki jer marelica i šljiva baš ništa nema i nažalost ova godina će isto biti loša“, razočarano kaže za Osječku televiziju.

Zarade teško da će biti, no posla usprkos tome što nema plodova - ima. Boris trenutno obavlja malčiranje i prskanje, a nakon toga ide frezanje, pa ponovno košnja. Kidat će i izboje na marelici kako bi rezidba u zimu bila lakša jer je obavlja samo s ocem i još jednom radnicom.

Teško naći radnu snagu
Njegov otac voćnjak je podigao još 2006. godine, a osim dvije spomenute kulture imaju i breskve i nektarine. Poljoprivreda im je primaran izvor prihoda.

"Moj otac je cijeli život u poljoprivredi, a u voćnjaku je vidio neku budućnost. U početku me kao dijete to nije zanimalo, ali poslije kako sam odrastao počelo me interesirati. Završio sam Poljoprivredni fakultet, smjer voćarstvo i preuzeo poslovanje, ali otac još uvijek radi i pomaže“, kaže.

Smatra, iako je dosta toga naučio na fakultetu, da mu je rad u voćnjaku najviše donio znanja. "Najbitnija je praksa jer kroz teoriju ne možeš toliko toga naučiti. Tamo ste uz knjigu, sve je to kroz slike. Dok ne vidite štetnika uživo nije to, to“, pojašnjava ovaj mladi voćar.

Problem je, kaže, kada dođe berba naći radnu snagu jer mladi ne žele raditi u poljoprivredi.

"Očekuju satnicu kao što je u Njemačkoj, no mi nismo u mogućnosti toliko dati, ali je normalna satnica za ovo podneblje“, ističe. U njegovom voćnjaku većinom rade starije žene, preko 60 godina, no problem je što one nisu u kondiciji kao mladi. "Stižemo nekako, ako ne onda moramo birati što će planski od voća propasti jer ne stignemo pobrati“, napominje sugovornik.