Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Lis 2018

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

Izvor: www.index.hr · Autor: M.Repecki  

Ovo je profesor koji je stvorio Matu Rimca

IVAN VLAINIĆ, profesor u Srednjoj strukovnoj školi Samobor, jedan je od onih profesora koje učenici pamte cijeli život. Njegov bivši učenik danas je super uspješni Mate Rimac, koji je i sam priznao da je zahvaljujući profesoru Vlainiću postao to što jest - prepoznao je njegov talent i "gurnuo" ga na prvo učeničko natjecanje, na kojem je i pobijedio.

Osim Rimca, iz Vlainićevog laboratorija u posljednjih 20-ak godina izašao je cijeli niz uspješnih ljudi, danas tehničara ili inženjera, a Srednja strukovna škola Samobor postala je vrlo popularna pa im danas oko 15 posto učenika dolazi iz Zagreba.

Imaju jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj, razne robotske platforme, 3D printere, a njihovi učenici osvojili su niz nagrada na natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Uči se kroz praksu, u kojoj učenici izrađuju nevjerojatne stvari - od podmornica i sustava za pametne kuće do gitare pomoću koje je lakše naučiti svirati.

"Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast"

Vlainić, koji je završio telekomunikacije, ima jedan od najopremljenijih laboratorija za vježbe u Hrvatskoj. Mogao bi raditi bilo gdje, za mnogo veći novac, no prenošenje znanja mu je strast, a zahvalnost bivših učenika najveća nagrada.

"Dosta opreme nabavio sam kroz razne projekte, dio preko nekih poznanstava, svaka kuna koja se dobije od neke nagrade na natjecanjima, opet se uloži u opremu. Mislim da tu u krugu 300 kilometara nema opremljenijeg labosa. Sa svojim znanjem mogao bih raditi u Irskoj ili negdje vani za tri puta više novca, ali meni je to strast. Baš lijepo kad vam se učenik vrati i kaže 'Vi ste me baš motivirali, vaša predavanja su mi bila super' ili 'Vi ste nam konačno dali smisao toj silnoj teoriji, niste radili nauku od toga nego ste nam na jednostavan način objasnili.' Dio njih su inženjeri, rade po većim firmama, dio njih su tehničari koji su otvorili svoje obrte ili isto negdje rade. Neke škole su jako loše opremljene, ne mogu izvoditi vježbe, a vježbe su temelj svega. I Rimac i mnogi drugi nisu baš bili nešto super iz teoretskih predmeta, ali kad su došli ovdje, vidjeli su smisao svega toga što se uči", kaže Vlainić.

Hiperprodukcija odlikaša

Prepoznavanje i poticanje talentiranih učenika ono je po čemu je Vlainić postao poznat, učenike je uvijek iz svojih predmeta ocjenjivao - ne prema ostalim ocjenama, kako se to u našim školama često znalo događati, već objektivno. Ako je netko bio slabiji iz ostalih predmeta, ne znači da iz vježbi nije mogao dobiti odličan - ako je bio odličan. No problem Vlainić vidi u hiperprodukciji odlikaša.

"Hiperprodukcija je odlikaša, dogodi se da svi prođu s pet i sad imate nekog tko je bio malo ljeniji i prođe s četiri u osnovnoj školi pa nema dovoljno bodova da se upiše u našu školu i mora ići u Zagreb, pa nakon godinu dana, ako netko ovdje padne razred ili se oslobodi mjesto, preseli se ovdje. Onda vidimo da taj dečko koji je prošao s četiri i imao četiri iz tehničkog, da je možda imao strožeg učitelja koji je više tražio i više je naučio i više zna nego netko tko ima poklonjenu peticu, a slušao je možda samo nekakvu teoriju, bez praktičnog rada. Inače je premalo praktičnog rada u osnovnim školama. Tehnički su srozali na jedan sat tjedno. Moja generacija i starije pamte udžbenik Borisa Malinara i Marčela Marića koji je toliko vizionarski bio napravljen da i danas još vrijedi. Ja i sada dajem jednu vježbu srednjoškolcima u trećem razredu - radi se o digitalnim sklopovima - u čast gospodinu Malinaru koliko je to dobro napravio", kaže Vlainić.

Također, smatra da u osnovnim školama ima premalo tehničkog odgoja i da svi učenici nemaju jednaku kvalitetu obrazovanja jer se sve svodi na to koliko neki učitelj ima entuzijazma.

"Problem tehničkog u osnovnim školama je da se sve svodi na ljudski faktor. U nekim školama nastavnici su entuzijasti pa djeca dobiju bolju tehničku edukaciju ili ih odvode u srednje škole da vide neke stvari, a u nekim školama toga nema, tako da nemate jednake uvjete za svu djecu, a inicijacija je bitna u najranijoj dobi. Ako se oni u petom-šestom razredu usmjere, ako im se dopadne tehnički, ako vide što je elektrotehnika, što je strojarstvo, što je robotika, automatika, pa vide da ih to interesira, pa ovi bolji krenu na natjecanja - to je na dobrobit svih - jer ovako ako sustav ne prepozna takvu djecu, ako ih ne usmjeri, onda odu u gimnazije pa tek nakon toga na tehnički fakultet. Po meni, ako se treba opredijeliti, dobro je da se to napravi što ranije", kaže Vlainić.

Postali su toliko popularni da im dolaze i učenici iz Zagreba

Zbog učenika koji su kasnije postali uspješni, Srednja strukovna škola Samobor postala je atraktivna i učenicima iz Zagreba.

"Naša škola je postala atraktivna pa nam 15 posto učenika dolazi iz Zagreba. Evo ovi klinci koji su napravili podmornicu, oni su upisali školu radi Rimca. Čuli su za Rimca, zanimala ih je tehnika i upisali su se kod nas. Neke nove generacije možda će se upisati baš radi njih koji su napravili tu podmornicu. Jedni vuku druge. To su pozitivni primjeri - hvala Bogu nisu neke reality zvijezde - nego ovako baš pozitivni primjeri. Tehnika, uz talent, traži izniman trud i zalaganje, a onda je dobro da imate pozitivne primjere, kao što su Rimac i svi drugi koji su uspjeli", kaže Vlainić.


Komentari članka

Vezani članci

Porsche otkrio koliko je zaradio na prodaji udjela u Rimcu

02.11.2026.

Prodaja je Porscheu donijela 984 milijuna eura priljeva, a računovodstvena dobit bila je 227 milijuna eura manja od ranije procjene

Plaće učitelja najviše u Danskoj, Hrvatska među najgorima u Europi

14.10.2026.

Prosvjedi u Francuskoj ponovno su, među ostalim, skrenuli pozornost na plaće učitelja. Njihova primanja uvelike se razlikuju diljem Europe, a istraživanje OECD-a “Obrazovanje na prvi pogled 2026.” otkriva i gdje su najviše, odnosno najmanje plaćeni.

Studenti u Požegi rade vlastito vino i sve su konkurentniji na hrvatskom tržištu

02.10.2026.

Studenti Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi sudjeluju u cijelom procesu proizvodnje vina, od vinograda do marketinga i prodaje. Vinum Academicum tako znanje iz učionice povezuje s tržištem, gastronomijom i lokalnim gospodarstvom.

Rimčev Verne ne traži nadoknadu troškova za robotaksije. Morat će vratiti milijune

30.09.2026.

Iz SAFU-a su podsjetili da je korisniku u srpnju 2023. isplaćen predujam od 89,7 milijuna eura, a do sada je opravdano 8,77 milijuna eura

Potražnja za instrukcijama raste i do 20 posto: Koliko stoji jedan sat

29.09.2026.

Matematika je i dalje najtraženija, cijene kreću od 15 eura, a AI već mijenja tržište instrukcija, posebno među studentima

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk