Pametna sela: Traktor sam na polju, farmer “na dronu”, a podatci “u oblaku”

Svijet poljoprivrede nalazi se, prema mnogim analitičarima, na početke revolucije. Umjetna inteligencija i druge inovativne tehnologije koje se naziru mogle bi povećati prinose i donijeti veću iskoristivost poljoprivrednih dobara i procesa u proizvodnji hrane.

Već se sada može zamisliti scena gdje na njivi traktor bez vozača samostalno obrađuje zemlju, a nad poljem nadlijeću dronovi. Senzori na traktoru snimaju i znaju uvjete u atmosferi - temperaturu, vlažnosti, stanje tla, je li potrebno zaorati pliće ili dublje... Farmer ne mora ni biti na polju, dron mu može slati prijenos u visokoj rezoluciji, a svi ti podatci automatski se obrađuju u oblaku.

U posljednje vrijeme sve se više spominje i koncept pametnih sela koji bi trebao podignuti kvalitetu života u ruralnim sredinama, zadržati mlade i privući one iz urbanih sredina.

Pametna sela su, podsjetimo, zajednice na ruralnim područjima koje koriste inovativna rješenja za poboljšanje svoje otpornosti, nadograđujući se na lokalne snage i mogućnosti. Ne odnosi se ona na selo kao selo, već na primjenu najmodernijih tehnologija u poljoprivredi.

Nažalost, u Hrvatskoj je sve skupa još uvijek u fazi razvijanja. Moćne i bogate tvrtke, doduše, već nekoliko godina koriste brojna tehnološka pomagala i inovacije radi povećanja prihoda i optimalizacije radne snage, a njima uz bok su veći ratari. U definiciji ovog koncepta navodi se, nadalje, kako je korištenje digitalnih tehnologija poželjno, ali nije preduvjet da određena zajednica postane pametno selo.

Digitalizacija
Tamo gdje je to moguće, brzi širokopojasni pristup olakšat će uvođenje digitalnih rješenja. Oni koji se zalažu za razvoj pametnih sela mišljenja su kako strategije moraju odrediti kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Tvrde kako ruralna područja diljem Europe prolaze kroz brze promjene. Jedan od ciljeva ovog koncepta je i zadržavanje mladih, koji u posljednje vrijeme bježe od zemlje. I to u velikom broju slučajeva, premda ima i onih koji su svoje školovanje podredili upravo ostanku i bavljenju poljoprivredom.

Iz tvrtke Agrivi, koja je okupila tim stručnjaka iz područja agronomije i programskih inženjera te osmislila softversko rješenje temeljeno na bazi znanja koje u znatnoj mjeri pomaže poljoprivrednicima, poručuju kako koncept pametnih sela pretpostavlja potpuno ili u značajnoj mjeri automatiziranu poljoprivrednu proizvodnju.

- To je iznimno zanimljiv koncept jer rješava velike izazove koji danas postoje u poljoprivredi, no za njegovo puno ostvarenje potrebno je vrijeme. Osnovni preduvjeti koje treba ostvariti prije nego što taj koncept postane moguć u praksi su iznimno kvalitetna ICT infrastruktura na ruralnim područjima, ulaganja u tehnologiju koja automatizira poljoprivrednu proizvodnju, ali i već u značajnoj mjeri digitalizirani ključni procesi u poljoprivrednoj proizvodnji - ističe Matija Žulj, vlasnik Agrivija, naglašavajući kako taj koncept pretpostavlja obradu golemih količina podataka o proizvodnom procesu kako bi ga mogao što je moguće više optimizirati, a tu je digitalizacija osnovnih proizvodnih procesa ključna.

Upravo stoga je, tvrde, dobro ostvarenje koncepta pametnog sela gledati kroz razvojne faze. S obzirom na to da implementacija najmodernije ICT infrastrukture i ulaganja u tehnologije pretpostavljaju kratkoročne pa i srednjoročne zapreke na putu prema tom konceptu, digitalizacija poljoprivredne proizvodnje je nešto s čim ne bismo trebali čekati. Podsjećaju kako prosječan poljoprivrednik koji odluke donosi vođen isključivo instinktom tijekom proizvodne godine u prosjeku gubi tri puta, dok ga njihova aplikacija, primjerice, upozorava kada je optimalan dan za gnojidbu, uzevši u obzir sastav njegova tla i potrebe koje ima kultura koja se uzgaja na toj zemlji…

Veća zarada
Jedan od mlađih Baranjaca koji je odlučio ostati na selu i radni vijek završiti bavljenjem poljoprivredom je Šandor Sabo, vlasnik istoimenog OPG-a. Taj mladi Karančanin nastavlja s obiteljskim poslom i već nekoliko godina oslanja se upravo na modernu tehnologiju. - Već dvije, tri godine radimo modernim strojevima i digitalnom tehnologijom. Podržavam to jer su podatci u jednoj bazi, aplikacija na mobitelu odmah javlja eventualnu pogrešku prilikom obavljanja raznih poslova na polju, izračunava parametre, sijaćice rade na dva centimetra točnosti i slično. Na jesen ćemo nabaviti sijaćicu koja u jednom prohodu obavlja dvije operacije… Ocu sam počeo pomagati još kao dijete, kada nije bilo baš tako modernih strojeva i mogu reći da je razlika drastična - priča Šandor. Ističe kako sve to znači i manje radne snage i troška pa se nabava skupe moderne mehanizacije i softverskih rješenja brzo isplati. A zarada je veća. S njim se slaže i stariji mu kolega Petar Pranjić, poljoprivrednik iz Novog Čeminca.

- Moderne tehnologije sve više ulaze u svakodnevni život seljaka. Bez njihove primjene teško se može zamisliti bavljenje ratarstvom. Mladi moderne tehnologije lakše i brže prihvaćaju nego stariji - kaže Pranjić i dodaje da je to slučaj i u njegovoj obitelji jer mu sin polako preuzima vođenje poslovanja zahvaljujući modernim tehnologijama...