Pekari ne namjeravaju pojeftiniti kruh

Cijena pšenice na domaćem tržištu na kraju listopada bila je 11 posto niža nego u rujnu, a počekom studenoga bila je još niža, te se kretala od 1,15 kuna do 1,30 kuna po kilogramu, no cijene kruha i drugih pekarskih proizvoda i dalje će ostati iste.
Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice, kazao nam je da nema prostora za pojeftinjenje kruha, usprkos pojeftinjenju goriva, jer su mlinari pšenicu ovogodišnjeg roda kupovali još u srpnju te njezina trenutačna cijena, uključujući i čuvanje u silosima, iznosi 1,75 kuna po kilogramu.
Dodao je da su mlinari i pekari morali zadržali iste cijene brašna nakon osjetnog pojeftinjenja naftnih derivata kako bi kompenzirali 25 posto povećanja cijena struje, a očekuje ih, kaže, i povećanje cijene plina.
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka kažu da je ove godine otkupna cijena pšenice bila 50 posto viša od prošlogodišnje, što je išlo na ruku ratarima, ali i mlinarsko-pekarskoj industriji.
Dakle, bilo je prostora da kruh, nakon vrlo dobre ovogodišnje žetve pšenice, pojeftini i do 40 posto. Isto tvrde i proizvođači pšenice, iako su donekle bili nezadovoljni otkupnom cijenom.
No, mlinari cijenom brašna pokrivaju nagomilane gubitke. Na međunarodnim burzama robe cijena brašna je i uz pad cijene pšenice, stabilna.
Računica, pokazuje da su troškovi proizvodnje pšenice u Hrvatskoj ove godine u odnosu na prošlu godinu rasli 30 posto, dok je otkupna cijena pedesetak posto viša nego lani.
Podsjetimo, najveći otkupljivači, odnosno prerađivači, za kilogram pšenice su ove godine nudili od 1,50 do 1,60 kuna po kilogramu. Prošle godine otkupna cijena pšenice je bila jednu kunu po kilogramu.
No, seljaci su tvrdili da je pšenica, koja je napokon postala tražena roba, trebala otkupljivati i po dvije kune, što je malo vjerojatno, jer nigdje u okružju nije tolika cijena.
Uz to, tražili su potpunu liberalizaciju tržišta i skidanje izvoznih carina za pšenicu. Da toga nije bilo, postojala je mogućnost izvoza pšenice i po 1,80 kuna po kilogramu.
Naime, računica proizvođača pšenice pak pokazuje kako bi seljaci s pšenicom bili ispod nule da nema poticaja od 2250 kuna po hektaru zasijane pšenice.

Mlinari ne žele pšenicu
Mlinari sada, kaže Hrsto, ne žele pšenicu ni da je otkupna cijena nula kuna. Isto tako, oni koji su čuvali pšenicu u silosima, što stoji šest lipa mjesečno po kilogramu, na gubitku su jer cijena i dalje pada na domaćem tržištu. Primjerice, mađarska burza ne nagovještava nešto višu cijenu, ali isto tako je bilo prošle godine, pa je na proljeće ove godine došlo do nestašice pšenice i interventnog uvoza.