Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2024

Pekari zarađuju pet puta više! Gule nas jer mogu

Izvor: danica.hr · Autor: Robert Mihaljević  

Pekari zarađuju pet puta više! Gule nas jer mogu

Pekarske tvrtke u Hrvatskoj ostvarile su lani rekordnu dobit, najvišu u povijesti poslovanja.

Ukupna neto dobit tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je čak pet puta više nego prethodne godine, otkriva u velikoj analizi Ja trgovac.

Istodobno, prosječna neto plaća svih zaposlenih u branši bila je 755 eura, a to je 11,5 posto više nego predlani. Ukupno je u pekarskoj i slastičarskoj industriji u Hrvatskoj bilo zaposleno blizu 14.800 ljudi, odnosno otprilike 150 više.

Prema prihodima, među top 10 najvećih pekarskih tvrtki su Mlinar Zagreb, Pan-pek Zagreb, Pekar Tomo Vinkovci, Pekar d.o.o. Vinkovci, Klara Zagreb, Robin Križevci, Bobis Split, Pekara Dubravica Zagreb, Don don Donja Zelina i Babić pekara Split.

Jeftinije brašno
Prema zaradi, najvišu neto dobit lani su imali Pekara Dubravica (3,7 milijuna eura), Bobis (3,66 milijuna), Don don (3,5), Mlinar (3,3) i Klara (2,7 milijuna eura).

Prodaja pekarskih i slastičarskih proizvoda u maloprodaji lani je iznosila oko 726 milijuna eura, što je otprilike 3 posto manje nego godinu ranije. No, kako je onda neto dobit bila pet puta veća nego predlani?

Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan. Lani je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, došlo do osjetnog pada cijena pšenice i brašna u Hrvatskoj. Prema podacima u lanjskom rujnu, cijena pšenice na godišnjoj je razini bila pala za trećinu, a brašna za gotovo 40 posto.

To znači da je pekarska industrija lani imala osjetno niže troškove sirovina nego predlani. No, maloprodajne cijene zbog toga nisu padale. I tu je sva mudrost činjenice da su pekari prošle godine zaradili pet puta više.

Gule nas
I još nešto: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ovih je dana otkrila kako su marže u trgovačkim lancima najviše upravo na pekarskim proizvodima – iznose više od 37 posto. Na koncu, isti podaci otkrivaju i kako su marže na pekarske proizvode lani bile nešto veće nego predlani.

Cijene pšenice i brašna, dakle, značajno padaju nakon velike krize i brutalnog rasta tijekom 2022. godine, a zarada pekarske industrije svejedno drastično raste. Predlani su, dakle, nemilosrdno dizali cijene kruha i peciva zbog rasta inputa, ali lani ih nisu spuštali unatoč padu cijena brašna i pšenice.


Komentari članka

Vezani članci

Za Bobis planirano 27 milijuna eura, razmatra širenje izvan Dalmacije

02.11.2026.

Tommy Grupa dio novca iz IPO-a planira uložiti u Bobisovu tvornicu. Širenje mreže izvan Dalmacije dio je dugoročne strategije

Približava se novi rok za uvođenje sidrenih cijena, još uvijek brojna pitanja

01.11.2026.

Iako je Vlada prihvatila dio zahtjeva Hrvatske obrtničke komore vezanih za uvođenje sidrenih cijena, obrtnici i dalje upozoravaju na nejasnoće, dodatna opterećenja, a traže i izuzeća. Primjena je odgođena do 17. studenog, a javno savjetovanje traje do 14.

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Država tjera obrtnike da na sve artikle lijepe 4 cijene: "To nam je opterećenje"

12.10.2026.

MJERA sidrenih cijena, unatoč odgodi uvođenja do 17. studenog, izazvala je val nezadovoljstva među obrtnicima. Zbog novih pravila najavljen je i prosvjed koji će se održati sutra, jer poduzetnici smatraju kako će ona ponovno naštetiti najmanjim poduzećima

Sidrene cijene izazvale zbunjenost kod kupaca, a negodovanje kod poduzetnika

07.10.2026.

Nakon oštrih reakcija, negodovanja i pritiska obrtnika i poduzetničkih udruga na uvođenje tzv. sidrenih cijena zbog velikog administrativnog i tehničkog opterećenja, Vlada je njihove zahtjeve uvažila i rok za primjenu te prilagodbe odgodila za 17. studeno

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk