Percepcija Vlade i ekonomista bitno se razlikuje

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Sandra Švaljek istaknula je u razgovoru za Obzor Večernjeg lista kako su članovi Ekonomskog vijeća Vladin plan za drugi mirovinski stup čuli tek na konferenciji za novinare. Pojasnila je kako je na samoj sjednici Ekonomskog vijeća bilo rečeno da s drugim mirovinskim stupom nešto ne valja no tek se na konferenciji za novinare čulo se da će svi moći birati - ostati u drugom stupu ili se vratiti u prvi stup. "Ako bi doista drugi stup bio ukinut, smatram da bi to izazvalo dugoročno snažne poremećaje. Ako je istina da se time želi dobiti novac za ovu godinu, onda je to kratkoročno razmišljanje, ali nadam se da se o tome ne radi“, istaknula je.

Ravnateljica Ekonomskog instituta predvodila je stručnu skupinu kojoj je premijer Ivo Sanader povjerio da predloži antirecesijske mjere. Odbijene su prije nego što su bile službeno predstavljene. " U svakom slučaju, bilo bi pretenciozno očekivati da će se politika rukovoditi isključivo ekonomskom logikom“, prokomentirala je Švaljek.

Istaknula je kako se percepcija Vlade i ekonomista bitno razlikuje. Percepcija ekonomista je da Hrvatska ove godine ima puno ozbiljnih problema. Percepcija Vlade je da su to problemi s kojima se može jednostavno suočiti. U realnom sektoru, problemi proizlaze iz manjka narudžbi s inozemnog tržišta, iz manje potražnje za turističkim uslugama. Istodobno, problem je i financiranje. Upozorili smo Vladu da će se priljev kapitala u Hrvatsku znatno smanjiti u odnosu na prethodne godine, a činjenica je da smo stalno, otkad Hrvatska postoji, imali negativnu štednju te da smo morali uvoziti štednju iz inozemstva, naglasila je. Taj je priljev kapitala bio preduvjet za gospodarski rast, a kad priljeva kapitala nema, nema ni tog oslonca rastu, rekla je Švaljek.

"Naša je ideja bila bitno smanjiti državnu potrošnju. Ako pođemo od pretpostavke da bi radi očuvanja kreditnog rejtinga ukupnoga gospodarstva i sprečavanja istiskivanja ostalih sektora iz mogućnosti financiranja proračun morao biti uravnotežen i da će se prihodi smanjiti za barem tri milijarde kuna, na razini središnje države nedostajalo bi 5,4 milijarde kuna. Tome treba dodati i trošak mjera što smo ih predlagali, a koje bi smanjile prihode za recimo 1,5 milijardu, pa možemo govoriti o nužnom smanjenju rashoda za oko 7 milijardi kuna. To je mnogo novca. Međutim, možemo to gledati i drukčije - s uštedom od npr. 6 milijardi kuna razina rashoda bila bi jednaka prošlogodišnjoj, a to nije mala razina. Naravno, to bi podrazumijevalo određene rezove na strani mase plaća i mirovina - masa plaća i masa mirovina morale bi ostati iste kao prošle godine", pojasnila je.

Polazište radne grupe koja je pripremala prijedlog mjera bilo je da ne treba bitno smanjiti infrastrukturne projekte. "Više smo se bavili subvencijama, za koje smatramo da ih treba restrukturirati, odnosno preusmjeriti u poticanje izvoza i financiranje malih i srednjih poduzeća koja će ove godine imati najveće probleme", zaključila je Švaljek u razgovoru za Večernji list.