Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Pro 2015

Perjanica ACI-a: Marina Rovinj prva će dobiti kategoriju pet sidara

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Goran Drenjak  

Perjanica ACI-a: Marina Rovinj prva će dobiti kategoriju pet sidara

Objektivne studije gospodarske opravdanosti su pokazale da mi do kraja koncesijskog razdoblja 2030. pa i prije potpuno opravdano investiramo. Ekonomska računica je pokazala da je ovo izuzetno isplativ projekt. Sadržaj koji ćemo ovdje ponuditi ići će tome u prilog, kaže direktor ACI marine Rovinj Boris Rivić

Nautička sezona je za nama, marine su utihnule, ali pred ACI-jem su veliki poslovi i poslovni potezi. Jedna od referentnih točaka, svakako je izgradnja nove marine u Rovinju, odnosno kompletna rekonstrukcija postojeće marine uključujući kopneni i morski dio infrastrukture jer ono što se planira ne može se nazvati rekonstrukcijom. U marini izgrađenoj davne 1984. sve će se mijenjati i na moru i na kopnu. Ostaju isti samo koncesijom određeni gabariti, ali sve ostalo ne. I neće se izmijeniti samo izgled, već će se suštinski promijeniti pristup nautičkom turizmu, ponudi i zaposlenima. Sve će dobiti notu ekskluzivnosti, što s obzirom na zavidan turistički uzlet Rovinja posljednjih desetak godina, taj grad to »zahtijeva« i zaslužuje.
Hrvatska ne treba gomilati vezove, već treba ulagati u njihovu kvalitetu

Zanimljivo mišljenje ima direktor Rivić o broju vezova i marina u Hrvatskoj. Javnost uglavnom ima stav kako našem nautičkom turizmu treba što više marina, ali izgleda da bi poslovna logika trebala biti drugačije.

– Pogrešno je gomilati vezove i bez strategije graditi marine, jer moglo bi nam se desiti ono što se desilo Talijanima – slom. Skoro pola njihovih marina je potpuno prazno što uzrokuje drastično smanjenje razine cijene veza i pad kvalitete pružene usluge u nautičkom turizmu, jer trendovi su se promijenili. Učini li Hrvatska isto, prekapacitiranošću ćemo svi zarađivati manje, a ne više. Veća potražnja za vezom javlja se poglavito u dva mjeseca špice sezone dok marina kao kompleksan poslovni sustav mora egzistirati na visokom nivou tijekom cijele godine. Moderna Infrastruktura marina je izrazito skupa, a troškovi cjelogodišnjeg održavanja marine i ljudskih resursa preveliki, a da bi brojali sve više praznih vezova. Hrvatska treba ulagati u povećanje kvalitete postojećih vezova u marinama i ako treba graditi marine, ali točno ondje gdje su zaista nužne, maritimno i komercijalno uz naglasak na maksimalno očuvanje prirodnih resursa. Danas to nije tako i mislim da to nije dobro, jer su trendovi broja plovila na godišnjem vezu i broja plovila u tranzitu duž hrvatske obale u padu.

Domaćin nam je direktor ACI marine Rovinj Boris Rivić, koji i svojim godinama sugerira promjene.

– Ovdje ćemo težiti najvećim kriterijima nautičkog poslovanja. Želimo privući ljude najveće platežne moći i ponuditi uslugu koja odgovara tom rangu. Nautičari će ovdje imati zaista sve što im treba i zbog čega će željeti boraviti u našoj marini. Današnja organizacija marine, njen izgled i ponuda ne odgovaraju zahtjevima modernog nautičara, a ni potencijalu Rovinja, objašnjava Rivić.
Nužan restart

Ideja ACI-jeve marine Rovinj u novom ruhu i je spoj više okolnosti. Ta je marina pionir ACI-ja u tom poslu. Izgrađena je prije više od 30 godina i traži restart. Okolnosti na tržištu su promijenjene i našim morem plove sve veći brodovi pretežito u čarteru, jer kao što kaže Rivić »nekad je bila logika imati, a danas koristiti«. Za veće brodove treba osigurati i vezove, a u zadanom prostoru to je moguće samo preraspodjelom vezova. Dodatni poticaj je sam Rovinj, koji nudi smještaj u vrhunskim prostorima i atraktivnu zabavu na koju dolaze i sve zahtjevniji gosti. Još jedna okolnost je vezana uz rovinjsku marinu. Neposredno u njenom zaleđu je Maistrin Hotel »Park«, koji će vlasnik potpuno srušiti i izgraditi vrhunski hotel. Tako će se na jednom mjestu naći dva ekskluzivna turustička zadržaja ACI-jeva marina i hotel Maistre. Uz marinu s pet sidara, a to je ono što žele dobiti u ACI-ju odgovara i hotel s pet zvjezdica.

– Marina je dala svoje i Rovinj kao vrlo atraktivna destinacija na Jadranu zaslužuje takvu marinu, kaže Rivić. Tim više što će marina ostati otvorena prema gradu i njihovim gostima.
Novi-stari lukobran

Rovinja i tamošnjeg akvatorija dobro se sjećaju i jedriličari. Čuveni ACI Match Race je upravo tamo učinio svoje prve milje. Tri desetljeća kasnije ACI će to slavno vrijeme nadograditi luksuznom marinom i ponudom za zahtjevnu klijentelu.
Do 35 metara

Marina će biti podijeljena na dva bazena. Jedan bazen će biti za stalno vezane brodove, a drugi za one u tranzitu. Lijevi bazen će umjesto sadašnjih tri imati dva pontona uz vanjski valobranski ponton, odnosno produženi segment lukobrana. Marina će na godišnji vez moći primiti plovila i do 35 metara dužine, a u tranzitu i veća. Za takve brodove će biti osigurano 10 – ak vezova.

– Malih brodova je sve manje na godišnjem vezu, ali njih ima puno u tranzitu i mi ne smijemo zatvoriti Rovinj kao turističku destinaciju za tranzit takvih plovila, jer je marina Rovinj izrazito tranzitna marina. Ona je u sustavu ACI-ja druga po broju tranzita, odmah iza Palmižane napominje Rivić.

– ACI u Rovinju kreće s rekonstrukcijom lukobrana od korijena lukobrana, objašnjava Rivić. Planira se produbljenje akvatorija do dubine od 4,5 metra. Lukobran se širi za metar i pol tako da će biti širok šest metara, pa će se moći organizirati dvotračni prolaz. Izgradit ćemo obalni zid cijelom dužinom marine i lukobrana. Vanjski dio školjere ostaje, ali ćemo ga presložiti. Kapacitet marine sada je 400 vezova. Od toga ih je 320 godišnjih, a ostalo je namijenjeno plovilima u tranzitu. Novim idejnim rješenjem je zamišljeno da marina u prvoj fazi ide na 196 vezova sa sadašnjih 11 metara prosječne dužine plovila na 16. U drugoj fazi, u periodu od tri do pet godina od dana završetka rekonstrukcije planirano je smanjenje broja plovila na 160, ali bi se povećala prosječna duljina plovila na 18,6 metara. Znači, smanjuje se broj plovila, ali se povećava dužina i širina, što potvrđuje ideju o pripremi marine za veće brodove i goste veće plaćevne moći.
Ostajemo najbolji

Time pratimo trendove u nautičkom turizmu i prilagođavamo se tržištu, naglašava Rivić.

Kako će izgledati plan zahtjevne rekonstrukcije?
Helidrom

Na glavi lukobrana će se urediti i helidrom jer i to je jedan od zahtjeva budućih gostiju kao i same destinacije. U u luksuznim marinama svijetu to je normalno.

– Planiramo krenuti krajem sezone 2016. i da u idealnim okolnostima marina bude gotova prije početka sezone 2017., kaže Rivić. Kako i hotel Park ide u rekonstrukciju maksimalno ćemo se pokušati uskladiti s njihovim projektom da gosti što manje vremena provedu u recimo to tako »radnim uvjetima«. Ova bi marina treba biti perjanica svih ACI-jevih marina. Objektivne studije gospodarske opravdanosti su pokazale da mi do kraja koncesijskog razdoblja 2030. pa i prije potpuno opravdano investiramo. Ekonomska računica je pokazala da je ovo izuzetno isplativ projekt. Cilj nam je produžiti sezonu i uvelike proširiti ponudu te razinu usluge prema gostima. Sadržaj koji ćemo ovdje ponuditi ići će tome u prilog. Prema upitima, a nautičari znaju što ovdje namjeravamo učiniti, interes za privez je već sada velik. Kako je ovo ACI-ju najprofitabilnija marina po stupnju ekonomičnosti poslovanja, mislim na odnos prihoda i rashoda, mislim da ćemo tu titulu i zadržati i pojačati, zaključio je s puno optimizma direktor Boris Rivić.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk