Pet godina nakon izlaska iz stečaja Ribnjaci Kupa uspješno rade

Pet godina nakon izlaska iz stečaja, kada je posrnule ribnjake u Draganiću kupila tvrtka Adria-mar brodogradnja, na tom prostoru opet se uzgaja riba. Pod nazivom Ribnjaci Kupa proizvodnja nije samo obnovljena, nego je cijeli proces organiziran uz uporabu suvremenih tehnologija.

Vlastiti kapital

"Uložili smo zaista puno truda, ali i novaca, ukupno oko 2,5 milijuna eura vlastitog kapitala. Zatekli smo pustoš, potpuno devastirane objekte, ali i ribnjake zarasle u grmlje i šaš. Stečajni upravitelj Jozo Brčić rasprodao je sva vozila, čak i čamce i mreže", prisjeća se početaka Mislav Šarić s ribnjaka, te dodaje:

"Nakon toga smo uredili lovačku kuću s apartmanima koji čekaju kategorizaciju. Asfaltirane su ceste, pokrpani nasipi na ribnajcima, formirali smo uredski prostor, za ribu su uređena rastilišta i zimnjaci, a nabavili smo i po dva građevinska stroja i traktora. Slijedeći moderne trendova uređene je recirkulacija za uzgoj afričkog soma, bazeni i mrjestilišta, te još mnogo drugog", rekao je Šarić. Sve to im je omogućilo da intenzivno uzjajaju šarana, soma, štuku, amura, tolstolobika i linjaka.

Jedini u Hrvatskoj imaju uzgoj kečige, a mnogima je iznimno zanimljiv i kod nas još nepoznati afrički som.

"Riječ je o ribi koja je iz porodice somova, no s onima koje poznajemo s naših rijeka i ribnjaka nema puno zajedničkog. Meso mu je potpuno drugačije, ali i uzgoj. Za tu ribu imamo recirkulaciju vode koja se održava na 27 stupnjeva. Na taj način omogućujemo proizvodnju tijekom cijele godine", rekao je glavni tehnolog Danijel Gospić.

Domaće tržište

Zanimljivo je kako svu ribu uspjevamo plasirati na domaće tržište, pa, zasad, nemaju potrebe za izvozom. Iako ih je u vrijeme dok su sanirali devastirane ribnjake bilo više, danas u Ribnjacima Kupa radi šest osoba.

Imaju i brojne planove za proširenje sadašnje djelatnosti, ali i projekte koje žele kandidirati prema fondovima EU.–Vrlo skoro, vjerujem negdje do lipnja, planiramo oformiti manji prostor za preradu i pakiranje ribe. Uz pomoć EU fondova želimo opremiti novu recirkulaciju veličine oko 1.000 kvadrata. Na tom prostoru htjeli bi uzgajati kečigu i pastrvu – zaključio je Šarić.