Pet javnih tvrtki duguje čak 6 milijarda kuna

Situacija je posebno dramatična u Ini, čiji su neplaćeni računi dosegnuli tri milijarde kuna, te HEP-u koji ima oko dvije milijarde kuna neplaćenih dospjelih obveza. Ukupni iznos neplaćenih računa u državi prva tri mjeseca dosegnuo je 15,5 milijardi kuna
Premijer Ivo Sanader pozabavit će se sve većim problemom nelikvidnosti u gospodarstvu početkom lipnja, za kada je predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca obećao sastanak na tu temu. Sve dulji rokovi plaćanja računa ili potpuni zastoj u plaćanju obveza natjerali su poslodavce da rješenje pokušaju pronaći u razgovorima s premijerom, a on im je, kako doznajemo, obećao da će se naći kad završi drugi krug lokalnih izbora, piše Novi list

Iznos neplaćenih računa u državi sve više raste, pa su tako u prva tri mjeseca dosegnuli 15,5 milijardi kuna, ali poslodavačku udrugu posebno brine to što pet velikih javnih poduzeća – Ina, HEP, HŽ, HAC i HC ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Od Vlade žele čuti što namjerava učiniti kako bi te kompanije počele plaćati svoje obveze prema dobavljačima i izvođačima u roku od 60 dana, kako je to predviđeno antirecesijskim mjerama, jer bi to značilo da onda i manje tvrtke mogu svoje obveze platiti na vrijeme.

Vjeruje u bolje sutra - Damir Polančec
Poslodavci neslužbeno otkrivaju kako su izračunali da su neplaćene, a dospjele obveze tih pet poduzeća dosegnule milijardu eura, no naši izvori iz Vlade tvrde da je taj iznos manji, makar je prešao šest milijardi kuna. I jedni i drugi ističu kako je situacija posebno dramatična kad su u pitanju Ina i HEP, a slažu se i da Ina prednjači.

Priznao je to i potpredsjednik Vlade Damir Polančec koji vjeruje da će se situacija popraviti nakon što te dvije tvrtke dobiju kredite do kraja lipnja.

No, o tome koliko tih pet javnih poduzeća pojedinačno duguju i kome, te koliko duguju državi, rijetki žele službeno govoriti. Iz Ministarstva financija upućuju na uprave društva, a kad je riječ o neplaćenim porezima i doprinosima pozivaju se na poreznu tajnu.

Na pitanje kolike su njihove dospjele neplaćene obveze iz Ine nisu odgovorili konkretno nego su nas uputili na podatke o kratkoročnim obvezama iz svog financijskog izvješća, u kojem stoji da su njihove obveze prema dobavljačima krajem ožujka bile 3,5 milijarde kuna, a prema državnom proračunu 1,4 milijarde kuna.

No, koliko je tih obveza već dospjelo, a koje će na naplatu stići uskoro iz Ine nisu pojasnili. Neslužbeno pak doznajemo da su Inini neplaćeni računi dosegnuli tri milijarde kuna, od čega su dvije prema dobavljačima, a milijarda kuna prema državnom proračunu.

Što se tiče HEP iz te tvrtke ni nakon pet dana nisu odgovorili ništa o svojim obvezama prema partnerima, a neslužbeno se doznaje da je situacija u HEP-u nešto bolja nego u Ini, odnosno da ta tvrtka ima oko dvije milijarde kuna neplaćenih dospjelih obveza.

Hrvatske autoceste također nisu otkrile koliki su njihovi problemi s plaćanjem, ali se u resornom Ministarstvu prometa neslužbeno doznaje da ta tvrtka svojim izvođačima duguje oko pola milijarde kuna, te da je nakon podizanja kredita početkom godine uspjela doći na nulu i platiti svoje dospjele obveze, ali da sada to čini nešto sporije jer se usporio i dotok novca iz proračuna.

U HAC-u nisu spremni govoriti o svojim obvezama
S obzirom da Ina duguje državi za poreze, odnosno trošarine, u što ulazi i naknada od 60 lipa za autoceste po litri goriva, ne čudi ni zastoj u plaćanju kada je u pitanju HAC. Sporija naplata poreza od Ine, utječe i na Hrvatske ceste, koje također imaju pravo na naknadu od prodaje goriva u istom iznosu kao i HAC.

U Hrvatskim cestama nisu spremni govoriti o svojim obvezama, ali se neslužbeno doznaje da su njihove obveze manje od onih u HAC-u te da iznose nekoliko stotina milijuna kuna.

Iako su sve spomenute tvrtke, osim Ine, u stopostotnom vlasništvu države, jedini detaljan odgovor dobili smo iz Hrvatski željeznica. U toj kompaniji otkrivaju da su trenutna ukupna dugovanja društava HŽ Holdinga prema dobavljačima oko 690 milijuna kuna, te da je od tog iznosa na naplatu već dospjelo oko 370 milijuna kuna.

Istovremeno od kupaca potražuju oko 300 milijuna kuna, od čega je na naplatu dospjelo 195 milijuna kuna. – U prva tri mjeseca 2009. godine dobavljačima se plaćalo prosječno u roku od 119 dana, a ugovoreni rokovi plaćanja su prosječno 90 dana, poručuju iz HŽ-a, uz objašnjenje da društva iz njihovog Holdinga svoje obveze podmiruju sukladno priljevu sredstava ostvarenih prijevozom putnika i robe i doznakama iz državnog proračuna

– Razlozi dužih rokova plaćanja od ugovorenih su otežana naplata potraživanja od kupaca transportnih usluga te usporena dinamika doznake sredstava iz državnog proračuna, otkrivaju iz HŽ-a.

HŽ najviše duguje svojim najvećim dobavljačima, primjerice, Ini, Dalekovodu, IGH-u, Končaru, Đuri Đakoviću. I taj podatak govori o tome kako se već stvorio začarani krug dugovanja, jer dok HŽ duguje primjerice Ini, ona duguje državnom proračunu, koji pak sporije prebacuje sredstva na račun HŽ-a ili HAC-a i HC-a koji onda duguju svojim dobavljačima i izvođačima radova.

Na kraju novac najsporije dolazi do najmanjih poduzeća u tom lancu, a mnoga od njih koja zapošljavaju po desetak radnika i godinama uspješno posluju na kraju može uništiti nemogućnost da naplate dva ili tri milijuna kuna za obavljene poslove.