Plaća u javnim ustanovama ne može biti poslovna tajna

Godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu zastupnicima je podnio Dubravko Bilić, ravnatelj Agencije za zaštitu osobnih podataka, navodeći kako je ‘pravo na pristup informacijama jedno od pretpostavki demokratizacije društva, borbe protiv korupcije, te za transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti’.

‘Uočen je pozitivan učinak zakonskih promjena, ali je situacija kad je pristup informacijama u pitanju daleko od toga da možemo reći kako su tijela javne vlasti otvorena i transparentna u radu’, konstatirao je Bilić. Naveo je i neke od čestih kršenja zakona, pa tako mnoga tijela javne vlasti kao poslovnu tajnu proglašavaju izvješća o radu, plaću u javnim ustanovama ili pod izgovorom zaštite osobnih podataka uskraćuju informacije, odnosno koriste se tzv. šutnjom uprave. Agenciji za zaštitu osobnih podataka ukupno su 5.432 tijela bila dužna dostavi izvješća o provedbi zakona, no učinili se to njih samo 2.655. Ipak, to je u odnosu na 2009. značajan napredak kad je to učinilo njih samo 850. Od 312 zaprimljenih predmeta prošle godine, bilo je 209 izjavljenih žalbi, 48 upita i 38 predstavki, te 17 drugih podnesaka. Od 209 izjavljenih žalbi u čak 137 slučajeva tijela javne vlasti nisu odlučili o zahtjevu podnositelja u propisanom roku pri čemu se dogodila tzv. šutnja uprave. Građani su tijelima javne vlasti prošle godine podnijeli 51.930 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama što je značajan porast u odnosu na, primjerice 2009, kad je podneseno samo 3.000 takvih zahtjeva. U raspravi po zastupničkim klubovima laburist Branko Vukšić je upozorio kako je većina od 576 jedinica lokalne samouprave, po istraživanju nevladinih udruga, ocijenjena zatvorenim. Ukazao je i na praksu održavanja zatvorenih sjednica Vlade, pa upozorio kako bi ‘lopovluk bio znatno prije otkriven da su sjednice na kojima se odlučivalo o Ini ili jeftinijoj struji za TLM bile javne’. ‘Ne progovara se o sankcijama onih koji krše zakon, odnosno što s lokalnim šerifima koju udaraju pečat tajno. Kad nazovete centrale skoro svih županija ne možete ni dobiti ime i broj osobe zadužene za davanje informacija’, rekao je Vukšić. HNS-ovac Boris Blažeković ocijenio je poraznom činjenicu po kojoj je manje od 50 posto tijela javnih vlasti podnijelo izvješće o provedbi zakona. ‘To ukazuje na probleme u pravu na pristup informacijama, ali i na ugrožavanje ljudskih prava. Građani nisu upoznati sa svojim pravima, a tijela sa svojim obvezama’, konstatirao je Blažeković. Ingrid Antičević Marinović iz SDP upozorila je kako je ‘ovakav odnos prema informacijama doveo do crnih vreća i do ukapanja blagajničkih zapisa po vrtovima’. ‘Sazrelo je vrijeme za politički konsenzus kako toga više ne bi bilo’, rekla je Marinović. Doduše, na jutrošnjem dijelu rasprave i nije moglo biti konsenzusa iz jednostavnog razloga - u saborskim klupama sjedili su tek rijetki zastupnici HDZ-a. Stoga i na kritike koje su upućene na račun prethodne vlasti nije imao tko odgovoriti.

Svi klubovi zastupnika, osim HDZ-ovog u čije ime nije nitko govorio, podržali su Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za prošlu godinu, ali i uputili još jedan apel tijelima javne vlasti da se otvore javnosti.