Pljačka: Iz Hrvatske se godišnje iznese 3,5 milijardi dolara ilegalno stečenog novca

NAJNOVIJE izvješće američke organizacije Global Financial Integrity (GFI) pokazuje da je u razdoblju od 2004. do 2013. godine iz Hrvatske izneseno čak 34,6 milijardi dolara ilegalno stečenog novca.

Analizom podataka o međunarodnoj razmjeni i bilanci plaćanja GFI je utvrdio da se iz Hrvatske u prosjeku izvuče 3,5 milijardi dolara "prljavog" novca, koji je stečen raznim kriminalnim aktivnostima kao što su korupcija, trgovina drogom, prostitucija te je prema tom iznosi Hrvatska na 40. mjestu od ukupno 149 zemalja obuhvaćenih analizom.

Stručnjaci analizirali podatke o bilanci plaćanja i međunarodnoj trgovini

Promatramo li podatke po godinama, za perače novca u Hrvatskoj "najuspješnija" je bila 2008. godina, kada je iz zemlje izneseno preko pet milijardi dolara od ilegalnih aktivnosti, dok je 2013. taj iznos bio oko 2,4 milijarde dolara.

Najnovije izvješće GFI-ja daje preciznije podatke o ilegalnim tokovima novca, u odnosu na prethodna izvješća, a podaci su dobiveni naprednom analizom bilance plaćanja i podataka o međunarodnoj trgovini, koje objavljuje Međunarodni monetarni fond.

Zbog toga je došlo do znatnog povećanja procjene ilegalnih tokova novca, u odnosu na ranije objavljena izvješća.

Hrvatska je u svibnju prošle godine postala članica OECD-ovog Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe, što joj je omogućilo umrežavanje s ostalim članicama i međusobnu razmjenu podataka koji bi mogli biti zanimljivi poreznim vlastima.

Globalni forum OECD-a ima glavnu ulogu u razvoja standarda za automatsku razmjenu informacija, a uspostavili su i usku suradnju s Europskom komisijom.

Također, Hrvatskoj bi u borbi protiv pranja novca mogla pomoći i Direktivu o oporezivanju dohodaka od kamata na štednju, koja je prihvaćena nakon ulaska u Europsku uniju, a čiji primarni cilj je borba protiv prekogranične utaje, jer se stvoren sustav za razmjenu informacija, putem kojeg se može utvrditi tko je stvarni vlasnik računa (korisnik kamata na štednju) u državi u kojoj ne živi i nije porezni obveznik.

Kako se pere novac

To znači da država članica EU, prikuplja podatke o kamatama na štednju stranaca i prosljeđuje ih državi članici iz koje je vlasnik računa.

Jedan od najjednostavnijih načina pranja novca je izdavanje fiktivnih računa.

Na primjer, inozemna tvrtka ispostavlja račun za izmišljene usluge domaćoj tvrtki. Domaća tvrtka plaća račun doznakom u inozemstvo.

Ispostavljeni račun inozemne tvrtke evidentira se kao trošak u poslovnim knjigama domaće pravne osobe. Inozemna i domaća tvrtka imaju istog vlasnika, ili su vlasnici povezane osobe. Novac je završio "na sigurnom" u inozemstvu.