Po padu dohotka u poljoprivredi neslavni smo rekorderi EU

Unatrag desetak godina hrvatski agrar bilježi dramatično urušavanje, pali smo na dno EU ljestvice.

Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2015. iznosit će 6.901 milijun kuna što je rast od 21,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Modelom ‘spojenih posuda’, s obzirom na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, tu je procjenu preuzeo i Eurostat pa izlazi da je hrvatski agrar zasjeo na europski tron i s visoka gleda na sve ostale članice budući da drugoplasirana Latvija bilježi rast od 14,3 posto, Francuska tek 8,8 a Slovenija samo šest posto.

Visoki pad

Ova bajka nažalost neće imati sretan završetak jer, iz dosadašnje povijesti razvidno je da i prva i druga procjena visoko streme dok nas zaključni podatak uvijek vrati u realnost koja je potpuno oprečna i dulje od desetljeća svjedoči o kontinuiranom padu svih parametara u nacionalnoj poljoprivredi.

Za ilustraciju je dostatno spomenuti da je vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2009. iznosila gotovo 22 milijarde kuna dok je u 2014. pala na 17,4 milijarde. Na negativnom tragu je i neto dodana vrijednost koja je u 2009. iskazana kroz 7,6 milijardi kuna, da bi u 2014. iznosila samo 5,4 milijarde.

Bivši ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju u Ministarstvu poljoprivrede Miroslav Božić danas savjetnik uprave Viro grupe za Business Forum održan na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta složio je križaljku s podacima iz nacionalnog agrara vezanim uz razdoblje od 2008. te zaključno s 2014. godinom koji otkrivaju poražavajuće stanje.

Dno ljestvice

Najlošiji smo među svim država unutar EU, pretekle su nas značajno sve novije članice, čak i Bugarska i Rumunjska, dok o učinku 15 starih članica ne možemo ni sanjati. Samo u posljednje četiri godine izgubljen je cjelogodišnji BDP poljoprivrede, tvrdi Božić te za tu svoju ocjenu iznosi argumente.

Za 1800 sati odrađenih u prosječnom hrvatskom poljoprivrednom gospodarstvu tijekom 2008.-2011. ostvarena produktivnost mjerljiva je sa 6956 eura da bi u razdoblju 2012.-2014. pala na 5653 eura. Istodobno je na razini 12 novih članica EU zabilježen rast sa 4199 na 5282 eura. Dok je Hrvatska svaku godinu tonula za 1303 eura u EU 12 ostvarivana je nova vrijednost od 1083 eura.

U kategoriji prosječnog dohotka vezanog uz godišnju jedinicu rada opet je jedino hrvatski agrar zabilježio dramatičan pad, i to sa 5236 na 4111 eura. Paralelno je u EU 12 prosječni dohodak skočio sa 4381 na 5740 eura dok je u EU 15 uvećan sa 21.987 na 25.357 eura. Dohodak u hrvatskom agraru u 2014. iznosio je 3900 eura, a u rumunjskom 4260 eura, tek je jedan iz ovoga niza alarmantnih podataka.

Usporedba nekoliko ključnih parametara otkriva da je dohodak poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj u promatranom razdoblju pao 23,9 posto dok je sljedeća najlošija članica EU bila Grčka s padom od 10,2 posto. Nadalje, hrvatski BDV u agraru manji je za 21,2 posto, a između ostalih 27 država najslabiji rezultat s padom od 5,3 posto imala je Rumunjska. Ili, negativan poljoprivredni output imale su samo dvije članice, Hrvatski minus iznosio je 15 posto, a kod Rumunjske 1,9 posto. Hrvatska je sa padom od 16,8 posto bila najlošija i u kategoriji potrošnje fiksnog kapitala dok je drugoplasirani Cipar proklizao 7,3 posto.

Promašeni projekti

Politička retorika urušila je dramatično hrvatsku poljoprivredu. Bila je, kaže Božić, zbunjujuća ne samo za obiteljska gospodarstva već i za poslovnu zajednicu. Podsjeća na svojedobni program Hrvatske seljačke stranke u mandatu ministra poljoprivrede Božidara Pankretića, najavljivali su u četiri godine povratak 100 tisuća ljudi u ruralna područja. Sličan projekt imao je i SDP-ov ministar Tihomir Jakovina, govorio je da će staviti u funkciju milijun novih hektara, otvoriti 50 tisuća radnih mjesta i godišnji dohodak u agraru povećati za sedam milijardi kuna. “Plašim se da danas nemamo 25 tisuća osoba pripravnih krenuti u snažniji razvoj poljoprivrednih gospodarstava,” iznosi Božić.