Pogledajte kojim zanimanjima su najviše rasle plaće, a kojima najmanje

PROSJEČNA plaća daje dobar prikaz stanja u gospodarstvu, ali daje samo opću sliku. Ni medijalna plaća, od koje točno pola ljudi ima više, a pola manje, ne znači puno u kontekstu uspoređivanja plaća među radnicima. U stvarnosti se plaće drastično razlikuju među sektorima i tipovima radnog mjesta, pa je točnije govoriti o prosječnoj plaći po sektorima gospodarstva nego o općoj prosječnoj plaći u državi.

Kada se govori o rastu prosječne neto plaće u državi, treba imati na umu da to samo daje sliku općeg stanja u nacionalnoj ekonomiji, a razlike u intenzitetu rasta među sektorima su podjednako velike kao razlike u prosječnim neto plaćama među njima.

Državni zavod za statistiku (DZS) vodi podatke o prosječnim plaćama podijeljenih u 19 sektora, a usporedi li se rast plaća među njima, vidljiva su jako velika odstupanja. Od studenog 2014. do studenog 2023. rast prosječne neto plaće po djelatnostima bio je između 28 posto i 101 posto, a to su zaista velika odstupanja.

Nekima su se plaće udvostručile, a nekima su slabo rasle
Među 19 sektora u koje DZS razvrstava djelatnosti, najveći je rast zabilježen u sektoru "Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti", gdje se prosječna neto plaća iskazana u eurima udvostručila. Točnije, u studenom 2014. je iznosila 464 eura (3543 kn prema tadašnjem tečaju 1 euro = 7.63 kn), a u studenom 2023. 934 eura.

U to spadaju djelatnosti iznajmljivanja i leasinga, putničke agencije i organizatori putovanja, zaštitarske djelatnosti i uredsko-administrativne djelatnosti. Unatoč najsnažnijem rastu od svih vrsta djelatnosti, još uvijek je prosječna neto plaća ispod državnog prosjeka, koji je u studenom 2023. iznosio 1208 eura neto.

Između 81 i 86 posto su rasle plaće u sektorima "Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi", "Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje", "Poslovanje nekretninama" i "Obrazovanje". Prve dvije su u studenom 2014. bile iznad državnog prosjeka od 738 eura, a rasle su više od prosječne plaće za cijelu Hrvatsku, koja je u studenom prošle godine bila 64 posto veća nego u studenom 2014.

Djelatnosti grupirane pod "Obrazovanje" 2014. su imale manju prosječnu plaću od državne, a zbog većeg rasta (81 posto) od državne prosječne neto plaće (64 posto), poboljšale su svoju relativnu poziciju, pa je danas prosječna plaća u tim djelatnostima veća od nacionalne, 1287 eura u odnosu na 1208 eura. "Poslovanje nekretninama" je imalo veći rast od državne prosječne plaće, sa 618 eura na 1127 eura, ali je još ispod prosječne plaće za cijelu Hrvatsku.

Većini zaposlenih su plaće rasle između 60 i 67 posto
Između 60 i 67 posto je rasla prosječna plaća u djelatnostima "Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo", "Prerađivačka industrija", "Trgovina na veliko i malo" i "Građevinarstvo". Sve su 2014. bile ispod državnog prosjeka, a shodno podjednakom rastu prosječne plaće u tim djelatnostima kao na razini cijele Hrvatske, ostali su ispod prosjeka s plaćama oko 1100 eura neto prosječno. U prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu radi najviše ljudi u Hrvatskoj, 569 tisuća od ukupno 1.43 milijuna zaposlenih u studenom prošle godine.

Prosječna neto plaća u sektoru "Informacije i komunikacije" je rasla 58 posto, manje od državnog prosjeka koji je iznosio 64 posto. Ali još krajem 2014. je prosječna plaća u tim djelatnostima bila iznad 1000 eura pa je prostor za rast bio manji. Ipak, postale su najbolje plaćene djelatnosti s prosječnom neto plaćom od 1596 eura jer je rast plaće u grupi djelatnosti koja je 2014. bila najbolje plaćena, "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja", bio manji od 42 posto.

Između 48 i 56 posto je rasla prosječna neto plaća u sektorima "Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane", "Umjetnost, zabava i rekreacija" i "Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša". To je manje od rasta prosječne plaće na razini cijele države pa su ostali ispod prosjeka.

"Rudarstvo i vađenje", "Prijevoz i skladištenje" i "Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja" su imale rast prosječne neto plaće između 42 i 45 posto. Slab rast je bio u sektorima "Opskrba el. energijom, plinom, parom i klimatizacija", "Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti" i "Ostale uslužne djelatnosti", manje od 40 posto.

Rast cijena je smanjio stvarni rast plaća
Jedno od pitanja koji se nameću nakon izračuna rasta prosječnih neto plaća je rast cijena, tj. jesu li rasle više nego što su rasle cijene. Odgovor na to pitanje će se mijenjati s obzirom na to koje se razdoblje promatra, primjerice 2022. su cijene rasle više nego što je rasla prosječna neto plaća pa su realne plaće smanjene.