Ponovno bescarinski izvoz hrane u BiH

U srijedu, 1. veljače, počela je primjena Protokola na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU-a i Bosne i Hercegovine kojim se omogućava bescarinski izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će to dovesti do povećanja robne razmjene između dviju država.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Stoga su zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebale potpisati protokole na svoje SSP-ove kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU. "Očekuje se da će se primjenom izmijenjenog SSP-a između EU-a i BiH, a koji je uzeo u obziri pristupanje Hrvatske EU-u te tradicionalne trgovinske tokove između Hrvatske i BiH, povećati robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no isto tako treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU-a, a ne samo Hrvatsku", istaknuli su iz HGK-a.

Navode kako je BiH prije 2013. bila hrvatsko najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto. Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU-a u srpnju 2013. promijenjen je višegodišnji trend rasta hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH te je zabilježen pad za 14 posto. Pad je, kako navode iz HGK-a, nastavljen i u 2014. te se posljednje dvije godine zadržao na oko 265 milijuna eura. Premda je i danas BiH naše najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prepolovljen je i iznosi samo 16 posto, ističu iz HGK-a. U strukturi BiH izvoza primjetan je drastičan pad izvoza mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mlječnih prerađevina, odnosno upravo onih proizvoda koji su bili predmet pregovora EU-a i BiH o izmjenama SSP-a. Prvi na listi proizvoda koji su bili najviše opterećeni carinama pri izvozu u BiH bile su cigarete. Kod mesnih prerađevina zabilježen je pad od 85 do 100 posto, za mlijeko i njegove prerađevine pad također doseže od 40 do 100 posto.