Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2016

Porez na dobit 2017. smanjuje se za velike obveznike za dva posto, a za male čak osam

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Porez na dobit 2017. smanjuje se za velike obveznike za dva posto, a za male čak osam

Osim općenitog smanjenja stope poreza na dobit Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit, koji bi se trebao primjenjivati od 1. siječnja 2017., sadržava i mnogo drugih novosti. Opća stopa poreza na dobit snižava se s dosadašnjih 20 na 18 posto. Riječ je nominalnoj stopi, a efektivna stopa za većinu je poreznih obveznika niža zbog primjene propisanih olakšica koje umanjuju poreznu osnovicu. Uvodi se i snižena stopa od 12 posto kojom će se oporezivati dobit obveznika s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna.
Mjereno razlikom u visini nominalnih stopa, za velike se porezne obveznike porezni teret smanjuje za dva posto, a za male za osam postotnih bodova u odnosu na dosadašnje. Koliku će stopu porezni obveznik primijeniti, ovisi o prihodima godine za koju izračunava poreznu obvezu. Mjesečni predujmovi utvrđivat će se na temelju podataka o poreznoj obvezi iskazanoj u zadnjoj godišnjoj prijavi. Iznimno, pri plaćaju predujmova tijekom 2017. poreznim obveznicima obveza iskazana za 2016. umanjit će se razmjerno sniženim stopama poreza. Zadržava se pravo poreznog obveznika da tijekom godine od poreznog tijela zatraži smanjenje visine mjesečnih predujmova uz predočenje odgovarajućih dokaza.

Novčano načelo

Prvi se put u Hrvatskoj uvodi mogućnost utvrđivanja obveze poreza na dobit prema novčanom načelu umjesto obračunavanja prema načelu nastanka poslovnog događaja. Obveznici poreza na dobit kojima je prihod u prethodnoj godini iznosio do tri milijuna kuna i koji PDV obračunavaju i plaćaju prema naplaćenim naknadama mogu zatražiti da se na njih i pri utvrđivanju poreza na dobit primjenjuje novčano načelo. Subjekti koji nisu obveznici PDV-a jer obavljaju promete oslobođene PDV-a, a prihod im je manji od tri milijuna kuna, također mogu iskoristiti tu opciju. Oni koji se odluče, moraju u tom režimu ostati najmanje tri porezna razdoblja, osim ako se unutar toga roka ne promijene uvjeti, tj. ako im prihod prijeđe tri milijuna kuna ili obvezu PDV-a počnu utvrđivati prema fakturiranim naknadama. O izboru te nove mogućnosti treba obavijestiti Poreznu upravu do kraja tekuće godine. Također, prvi se put uvodi mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dobit, ali ne za sve obveznike. Paušalno oporezivanje porezom na dobit omogućit će se samo ustanovama i udrugama koje nisu osnovane radi ostvarivanja dobiti, ali u manjem opsegu obavljaju i gospodarsku djelatnost. Paušalno oporezivanje porezom na dobit moći će izabrati samo organizacije koje u prethodnoj godini nisu ostvarile prihod veći od propisanog praga za ulazak u sustav PDV-a.

Prijevoz i reprezentacija

Ukida se pravo na umanjenje porene osnovice za reinvestiranu dobit. Tu će mogućnost obveznici poreza na dobit moći iskoristiti još samo na godišnjoj prijavi za 2016. I dalje se pod jednakim uvjetima zadržavaju olakšice za porezne obveznike koji posluju na porezno potpomognutim područjima prve skupine, ali u umanjenom iznosu. Umjesto dosadašnjeg potpunog oslobođenja za njih se propisuje sniženje porezne obveze za 50 posto. Od 2017. ukidaju se snižene stope za obveznike koji posluju na drugoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti. Ostaju sve dosadašnje olakšice za obrazovanje i izobrazbu te olakšice za ulaganja u istraživanje i razvoj koje se ostvaruju prema posebnim propisima.
Mijenjaju se pravila priznavanja porezno dopustivih rashoda u vezi s izdacima za osobni prijevoz i za reprezentaciju. Sad se rashodi za osobni prijevoz priznaju u visini od 70 posto, a za reprezentaciju u visini od 30 posto učinjenih izdataka. Od 2017. i rashodi za osobni prijevoz i rashodi za reprezentaciju priznavali bi se u jednakom omjeru, u visini od 50 posto. Na visinu tih rashoda poticajno će djelovati izmjene propisa o PDV-u kojima se uvodi pravo na 50 posto pretporeza iskazanog na računima koji se odnose na osobni prijevoz i reprezentaciju, uključujući izdatke za gorivo. I dalje će se poreznim obveznici koji na osnovi uporabe službenih automobila u privatne svrhe obračunavaju plaću u naravi svi rashodi u vezi s uporabom tih automobila priznavati u stopostotnom iznosu. Novost je proširenje toga prava i na rashode povezane s uporabom službenih automobila u privatne svrhe ako se takav primitak oporezuje kao drugi dohodak.

Nova pravila otpisa

Još je nekoliko izmjena u dijelu kojim se reguliraju porezno dopustivi rashodi. Dosadašnja mogućnost otpisa zastarjelih potraživanja do 5000 kuna prema jednom dužniku koji nije fizička osoba uredit će se kao otpis zastarjelog potraživanja od poslovnog subjekta koji je obveznik poreza na dobit. Uvodi se mogućnost porezno dopustivog otpisa zastarjelog potraživanja od nepovezane fizičke osobe do 200 kuna, ali samo ako je dug nastao na osnovi obavljanja obrta.
Uz te precizno određene mogućnosti otpisa propisat će se opće pravilo prema kojemu se u porezno dopustive rashode priznaje svaki otpis potraživanja od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da mu troškovi pokretanja stečajnih i ovršnih postupaka premašuju svotu nenaplaćenog potraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk