Posijano najviše kukuruza, odnosno 65 posto ukupnih površina

Proljetna sjetva na području Slavonije i Baranje u punom je jeku. Jari ječam i šećerna repa već su posijani, dok će sve ostale kulture biti zasijane do 1. svibnja.
Samo na području Osječko-baranjske županije ona će se odvijati na čak 130.000 hektara. To je veća površina nego prethodnih godina, jer su u jesenskoj sjetvi zasijane manje površine nego inače.

Naime, prošle jeseni manje je zasijano uljane repice zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta - dugotrajne suše koja je onemogućila pripremu tla, dok je niska otkupna cijena pšenice rezultirala također nešto manjom sjetvom te žitarice. Ove godine apsolutno je dominantan kukuruz koji će biti posijan na 85.000 hektara, što je 65 posto. Velik je interes i za sjetvu soje koja će niknuti na 14.000 hektara te za šećernu repu koja je već posijana na 12.000 hektara. Sjetva suncokreta odvijat će se na 10.000 hektara, jarih žitarica na 2000 hektara te povrća na 3500 hektara.

Budući da se svake godine pojavljuje isti problem, a to je otkupna cijena pšenice i kukuruza, kultura koje se uvijek siju na najviše površina pa nezadovoljni seljaci prosvjeduju, iz Ministarstva poljoprivrede upozoravaju ih da vode računa o tome imaju li svoje proizvode kome plasirati. »Proizvođači moraju znati da su oni i poduzetnici, da kada kreću u proizvodnju moraju apsolutno voditi računa o tome imaju li kome i gdje svoje proizvode plasirati. I mogu li to naplatiti te po kojoj cijeni. Kao i ostale, i ova proizvodnja također se treba bazirati prema tržištu i tržišnim kriterijima, a ne politici. Prema tome i naši poljoprivredni proizvođači moraju se na to naviknuti«, poručuje Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. On je u utorak u Osijeku održao sastanak s predstavnicima poljoprivrednih poduzeća i zadruga gdje ih je upoznao s reformom sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj od 2010. do 2013.

»Trenutačno smo u značajnom poslu, a to je izrada novoga zakona o potporama.
Mi moramo našu politiku potpora uskladiti s europskom poljoprivrednom politikom, jer će Hrvatska 2012. sigurno biti članica Europske unije«, kazao je Mikolčić. Na upit hoće li to biti bolje ili lošije za naše proizvođače, Mikolčić je istaknuo da to prije svega nudi velike šanse i značajna sredstva, no uz ispunjenje određenih uvjeta.

»Hrvatska kao članica EU-a može računati na gotovo 800 milijuna eura godišnje za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo. To su znatno veća sredstva nego što smo do sada kanalizirali u poljoprivredu«, najavio je Mikolčić. No da bi mogli participirati u tim sredstvima, i poljoprivredni proizvođači morat će ispuniti određene kriterije i uvjete, a oni će biti definirani upravo kroz taj novi zakon o potporama u poljoprivredi.